Zistoir pou rakont dsi galé

Lo troi sèr épi Itrimoubé lo monstré : in zistoir Madégaskar - troizyèm morso

27 zwin 2020, sanm Justin

Zistoir mi vé rakont azot, sa in zistoir Madégaskar, Honoré Rabeshala la donn amoin in kopi é moin la mète ali dann la lang kréol La rényon pou bann moun i lir zoinal témoignages é pou tout sak va lir sa dann nout domin anou. Astèr sak néna galé dann zot kour, mi invite azot asir épi rakont lo zistoir pou tout demoun va pass koté zot épi va ékout listoir-la. La pankor fini é nou va kontinyé pli d’van.

L’avé inn foi pou inn bone foi, mésyé lo foi la manz son foi èk i grinnsèl.
Astèr lo pti souri la ronj lo fisèl téi tienbo la sézi anmaré avèk Ifara anndan. La sézi la rouvèr. Ifara la mète in tron banane son plass épi la anroul lo tron dann sézi épi la koud avèk la fisèl. Aprésa èl la pran in zèf, in balai, in baton épi in galé bien poli. El la bien rofèrm la port é la pik diréksyon lo sid konm lo pti souri l’avé di aèl fé.

Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !
Momandoné Itrimoubé la rotourn son kaz avèk in sagaye pou tyé Ifara, épi in gran po pou fé bouye lo jenn fiy anndan, li la kongn dsi la port épi li la kriy : « Na domoun ! Na domoun ! ». Pèrsone la pa réponn. Alor Lo monstré la mazine Ifara lé si tèlman gra, èl i pé mèm pi lové. Li la kass la port son boukan épi li la fons dsi lo sézi, é li la pik son sagaye dan lo gran tron banane an kroiyan li l’avé tyé Ifara.
« Konm èl lé gra » li di dann son kèr, mon sagaye i rant tousèl épi li la artir son l’arm é li la pass son lang dési, èl lé gra pou vréman, konmsi èl la poinn gou. Fransh vérité néna moiyin fé in bon roti avèk èl. Mé kan li la déroul lo sézi, li la vi, a la plass lo jenn fiy l’avé in gro tron banane. Lo monstré la pouss in kriyé. In kriyé la fé tranm l’anvironeman, in kriyé la kolèr, in kriyé la désépsyon épi an mèm tan in kriyé d’vanzans.
Li la sort déor épi li la ronif l’èr : koté nor, arien ditou ! koté l’ouest arien di tou ! Parèye koté d’lèst ! Mé koté di sid li la santi lodèr Ifara é li la mète a kourir. « A ! Mi sava trap ali astèr ! » li téi di dann son kèr… Konm li téi galop karéman li la pran lontan pou trouv Ifara.
Li téi pans Ifara lété san défans mé li téi koné pa sak lo pti souri l’avé di lo jennn fiy. Lo pti souri l’avé di : obliy pa amenn in zèf, in balyé, in baton, in galé bien ron épi bien poli. Shakinn son zarm é lo konba la komansé.
Mé nou va oir sa dannn katriyèm lépizod. Marmaye pa bézoin la pèr, fé konfyans lo rakontèr é zot, bann partizan Itrimoubé lo monstré, kriye pa viktoir tro vite. In viktoir sa i mérite. Pli vif, pli trèt, la pa pli for i gingn touzour.

Troizyèm morso lé fini-la proshène foi nou va oir lo katriyèm bout.

PadportMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus