Lo vin désanm : In fète konm in n’ot ?

22 désanm 2014, sanm Justin

Katorz zilyèt, sé katorz Zilyèt 1789. So zour-la lo pèp dann Pari la pran la Bastiy, in prison politik par l’ fèt. Mé koméla, kisa ankor I sava pran la Bastiy kan li lèv katorz zilyèt o matin. Pèrsone, mi pans, i sava fé sa dan La Répiblik fransèz… Promyé mé, sé la fète travail, dizon plito la fète la lite kont l’oprésyon dann travay. Mé mi antann pi parl in fète révolisyonèr…

Samdi lété lo vin désanm. Alor, vin désanm sé koué koméla ? Bann komèrs té rouvèr. Bann moun sak l’avé lo pourkoi la parti pou prépar bann fète la fin d’lané. Kisa la parti pou fète l’abolisyon lésklavaz ? Mi kroi pa l’avé in bonpé d’moun pou sa kisoi dann shomin, kisoi dann bann éspéktak la fé par isi par laba… I apèl sa kabar, mé sa la pa kabar pou vréman.

Donk, vin désanm, in fète konm in n’ot ? Mi pans kant mèm pa, pars lésklavaz sé in n’afèr lé vivan dann léspri kréol – kréol na fain l’égalité ! Li la soif la liberté ! Kosa shakinn I mète dodan ? Mi koné pa bien ozis. Mi antan in pé i di tèl shoz, d’ot i di tèl shoz. Mi kroi shakinn I majine son difikilté, son léspoir, son bi ké li trap pa zamé. Forséman, dann léspri la plipar d’moun lo souvnir lésklavaz lé bien vivan.

Pars léspoir lé touzour la : in gran léspoir, konm i di dann la shanson « Sarda toué la roul anou ton zoli kozman ral anou dan la bou ! ». Sa i vé dir, sanm pou moin, nou la pass nout tan a rèv in vré libèrté, in vré l’égalité. Donk, vin désanlm in fète konm in n’ot ? Mi majine plito, konm di lo kont, do fé i kouv sou la sann.

In kozman pou la rout : « Zanfan tann i vé pi tété, li réklam son gro manjé ! ».


Li l’asé ète pti, li vé grandi. Sa i pé ète vré pou in moun, mé galman pou in péi, pou in nasyon, li l’asé k’i pran ali pou marmay tann, li vé k’i pran ali pou in péi la fine grandi. Donk « gro manjé », dann sans prop, konm dann sans figiré. Kalkil azot si sa la pa vré. Fé travay zot koko, fé bouy zot matyèr griz é zot va oir si boudikont ni tonm pa dakor ansanm.
Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus