Lo zour va vni pou baz dsi la solidarité bann pèp !

7 désanm 2017, sanm Justin

Yèr soir moin té apré diskite avèk in bon dalon. Mi pans, li konm moin, nou la touzour maziné in solidarité ékonomik, kiltirèl, anvironemantal rant tout bann péi ni tonm famiy ansanm. Konm Madégaskar, Moris, Sésèl, komor, Chagos épi d’ot ankor.

Dsi so poinn vizé lé posib nou na déshoz pou arprosh anou, la plipar d’tan par raport sak kolonyalis fransé la fé an longèr d’tan pou kass nout solidarité. La pa pli loin ké dèrnyé zé dé zil, l’anvoiyé gouvèrnman fransé la mont lé z’inn kont lé z’ot é pou finir sak i dové z’ète in gran fète l’amityé rant bann pèp la vni in dézord dann park kanar.

La pa pli loin ké la COI. Pou nou sa i dové z’ète in l’antant rant bann pèp nout réjyon, la vni, konm Dogol téi di, in mashin san armoni, san l’antant, san lo viv ansanm nout tout la bézoin pou bien viv dann nout réjyon l’oséan indien.

Pli pir ksa ! Nou la diviz anou rantre nou si tèlman ké nout péi La Rényon la disparète konplètman dann l’organigram la COI, si tèlman nou la vni timid pou dénons bann z’akaparèr dsi bann zil i apartien Madagaskar, si tèlman in pé é mi koné sé ki la pran la plas bannzil komor pou roganiz lo proshin zé dé z’il. Si tèlman ankor ké demoun nou l’amenn la lite ansanm dé ‘ané édé z’ané i gnor anou kan zot i vien isi La Rényon.

Alor, si ni mèté a kalkilé, fé travaye in pé nout l’intélizans, san obliy nout kèr, mi pans vitman vitman pou bann pèp nout l’androi v’ariv lo zour i fodra ni baz konm k’i fo dsi nout solidarité rant pèp. In min i lav l’ot ! sa in prinsip solidarité i doi konté pou nou épi bann pèp frèr épi kouzin.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus