Loportinism

6 mé 2019, sanm Justin

Loportinism, sét’in néta déspri lo moun, mé i fo war li osi, pou désertin, sirtou koméla, plito konm in léspésyalité. Ma éséy donn azot inndé zindikasyon, konm mi konpran. Dizon, sét’in métyé lo moun k’néna kapasité tir in gran profitaz, solon lo sirkonstans, é san fason, pou son zintéré pérsonél zimédya, mé pou domin osi, dann in dominn byin kalkilé. Nou wa sa souvan an politik.

Loportinis politik, i fé parti so léspès - inpé konm kamaléon landormi - i adap ali ninport ousa. Li arkil pa dovan aryin. Parl pa li lo manyèr fé. Tout sak i apél lo prinsip ék lo moral, sa i intérés pa li, pou aryin ditou. Li lé pala éksa. Li azi donk an fonksyon lo van, an fonksyon sondaz pli for. E kraw mwin mézami, pli fyèr k’li na pwin, kan li la guing sak li té i vé. Napwin personn pou tap a li. Adyé lo Parti ék lo bann kamarad la sobat pou li, pou mèt ali an lèr. Zot la konpri, sé tout lo kontrèr din militan, ék son sinsérité, ék son fidélité.

Souvan, mé pa sélman, loportinis politik Rényoné, lé avantou kominis, li lé Vergésis. Mé aryin i déranz ali. Ek son léspri karyéris, li kri for, li lépa in moun séktèr, sirtou pa. Dann son manzé, dann son kafé, napwin d’tryaz, li inm tout : lo kapitalis, lo drwat, lo sant, lo gosh, lo sosyalis, lo vèr - zékolozis, lo progrésis, minm lo zéstrémis, lo révolisyonis. Pourvik li guing. Li minm lo rwa dé konverti. Li tourn palto, san skripil, san vergogn, san in grin la ont. Konm di kréol « li na pi d’né, d’si son figir » !

Dann lo kontés zordi, li anfou pa mal osi, anfil in zilé zonn, konm in zilé rouz, défil in kou dann shomin blaké, kan in bon lokasyon i prézant, pou arfé mont son figir, sirtou si sa i pé éd ali domin, pou kontinyé fé son bér, épi anpli son posh. Trèt a li, tout kalité d’non zot i vé, lésansyél pou in loportinis, sé « anbélir son vi » , kinport lo moyin.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus