Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
17 juin 2025, par

Mézami, mon bann dalon,
Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan i di konmsa : in plan par bann rényoné, pou bann rényoné. Zot i koné galman lo shomin trassé : réini toute bann fors viv pou fèr in vré plan d’dévlopman.Aprésa miz an pratik par dizon in loi program dsi plizyèr z’ané.
Pli rézonab ké sa i pé pa. Révokissyonèr ? Sirman in révolissyon passifik dann lintéré noute pèp an rolassyon avèk bannzil l’osséan indien épi lé z’ot péi dann noute réjyon.
Dann mon modékri zoinal lindi, mi lanss in zapèl bann zotorité pou rann pli fassil in shéma konm mi sorte marke an-o la. Mi panss pèrsone an parmi sak i défann bann zintéré La Rényon i pé dir li lé pa dakor avèk sa. Pèrssone ? Mé oila lo problème. Mwin lé sirésèrtin bann forss viv lé pou sa, mé zot i anparl pa é konm zot i anparl pa bann zotorité i pran mèm pa la pène anparlé. Pandann tan-la kabri i manz salade.
Astèr si ni rogarde in kou par koté noute l’opinyon piblik, mi panss èl néna in gran rol pou zoué ladan. Sé èl k’i doi rante dann ron é si èl i rante dann ron mi oi pa pou kossa lé shoz i avanssra pa dsi la késtyonn noute dévlopman é anparmi la késtyonn lotonomi alimantèr. An-o la mwin té anparl in révolissyon passifik é sé sa ni doi déklanshé par in mouvùman d’fon noute lopinyon piblik.
Pars noute l’opinyon piblik lé pa inèrte kon i di dann la lang bann franssé. Dann d’ote késtyon konm la lang kréol, konm la kiltir, konm la késtyonn lojman épi d’ote é d’ote ankor nou la vi lo réziltan kan lopinyon piblike i rante dan la danss. Donk akoz pa pou in plan pou lo dévlopman é an parmi noute késtyon d’lotonomi alimantèr… Mé sé in sizé k’i domann son bann militan é bann militan i doi pa manké ali.
A bon antandèr salu !
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial