
Accord historique pour la Nouvelle Calédonie
14 juillet, parTrente sept ans après la poignée de main historique engageant la Nouvelle-Calédonie sur le chemin de la paix, nous prenons maintenant la voie de (…)
17 juin, par
Mézami, mon bann dalon,
Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan i di konmsa : in plan par bann rényoné, pou bann rényoné. Zot i koné galman lo shomin trassé : réini toute bann fors viv pou fèr in vré plan d’dévlopman.Aprésa miz an pratik par dizon in loi program dsi plizyèr z’ané.
Pli rézonab ké sa i pé pa. Révokissyonèr ? Sirman in révolissyon passifik dann lintéré noute pèp an rolassyon avèk bannzil l’osséan indien épi lé z’ot péi dann noute réjyon.
Dann mon modékri zoinal lindi, mi lanss in zapèl bann zotorité pou rann pli fassil in shéma konm mi sorte marke an-o la. Mi panss pèrsone an parmi sak i défann bann zintéré La Rényon i pé dir li lé pa dakor avèk sa. Pèrssone ? Mé oila lo problème. Mwin lé sirésèrtin bann forss viv lé pou sa, mé zot i anparl pa é konm zot i anparl pa bann zotorité i pran mèm pa la pène anparlé. Pandann tan-la kabri i manz salade.
Astèr si ni rogarde in kou par koté noute l’opinyon piblik, mi panss èl néna in gran rol pou zoué ladan. Sé èl k’i doi rante dann ron é si èl i rante dann ron mi oi pa pou kossa lé shoz i avanssra pa dsi la késtyonn noute dévlopman é anparmi la késtyonn lotonomi alimantèr. An-o la mwin té anparl in révolissyon passifik é sé sa ni doi déklanshé par in mouvùman d’fon noute lopinyon piblik.
Pars noute l’opinyon piblik lé pa inèrte kon i di dann la lang bann franssé. Dann d’ote késtyon konm la lang kréol, konm la kiltir, konm la késtyonn lojman épi d’ote é d’ote ankor nou la vi lo réziltan kan lopinyon piblike i rante dan la danss. Donk akoz pa pou in plan pou lo dévlopman é an parmi noute késtyon d’lotonomi alimantèr… Mé sé in sizé k’i domann son bann militan é bann militan i doi pa manké ali.
A bon antandèr salu !
Trente sept ans après la poignée de main historique engageant la Nouvelle-Calédonie sur le chemin de la paix, nous prenons maintenant la voie de (…)
Quelques jours avant la tenue du CIOM à Paris, à Saint-Benoît, une centaine d’acteurs politiques (PS-EELV-PCR-Banian-Ansanm-Place Publique), (…)
Madanm Biganbé l’apo fé kui manzé ; misié Biganbé l’apo as manzé-koson. An-minm-tan, tou lé dé i diskit ansanm : « Marsel1 ! Zot i sa fer l’ (…)
Le Comité du patrimoine mondial de l’UNESCO, réuni à Paris, a décidé de retirer trois biens situés à Madagascar, en Égypte et en Libye de la Liste (…)
La réunion du Comité interministériel des Outre-mer (CIOM) organisée le 10 juillet par le gouvernement à Paris, sans la présence des élus locaux, (…)
Mézami souvan dé foi, pou sète istoir d’maryaz, lantouraz famiye i fé lanmanshman é si lo zanfan , karaktèr lé fèb,ala ké li lé anbarké dann in (…)
Les planteurs et usiniers réunis en commission mixte d’usine dans le sud le 7 juillet ne sont pas parvenus à un accord. Dans un contexte où la (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Quelques jours avant la tenue du CIOM à Paris, à Saint-Benoît, une centaine d’acteurs politiques (PS-EELV-PCR-Banian-Ansanm-Place Publique), (…)
La commission d’enquête sénatoriale sur l’utilisation des aides publiques aux grandes entreprises a rendu son rapport le 8 juillet, après six mois (…)
Le premier ministre, François Bayrou, s’est exprimé devant les préfets de régions et de départements, ainsi que les secrétaires généraux des (…)