Plin zimaz i pas dann mon tète, i romonte dopi an-ba ziska an-o dann mon mémoir. Lo tan i pass vite, mé konm in létèrnèl rotour. Sak l’avé favèr yèr, na pi zordi mé pé s’fèr li nora domin. Mi rapèl fitintan mwin lété pti marmaye é avèk mon bande frère nou téi sar fouye dann manzé koshon pou rékipère sak ni troouv : kissoi patate, kissoi chouchou, sonz, fig bouyi épi d’ote shoze ankor téi kal bien noute léstoma.
Lo tan passé i arviendra pi !
Mé kissa lé sir d’sa ? Kissa k’i pé dir amwin si li koné sak néna dann gran liv l’avnir. Pars pou mon par mi sézi inn-dé sign k’i amontre amwin lo tan d’yèr i rovien épi i ropran favèr. Sé konmsa k’in soir dann télé mwin la vi in moune prézante in bouyé sonz. Mwin la antande parl kanbar, kanbar jone épi kanbar vyolé. Mi rovoi banane karé, fig bouyi, patate shoushou épi d’ote kalité ravaz ankor.
Oui lo tan lontan i rovien épi li ropran favèr. Tarde pa i fé dopin avèk farine la rouroute, farine magnok, frui a pin, épi toute sorte shoze lé fine abandoné dopi lontan mé kréol i koné planté, kréol i koné produir… In pé va dir sa lé bon pars la poin produi pou fé d’tor. D’ote va di randman manyok avèk patate o shan lé pliské konsékan.
Boulanzé i di lé domaze prive anou bande gayar gouté noute péi-savèr si zot i vé. Kuizinyé i i di akoz pa mète morso patate sansa manyok dann kari volaye. Dann déssèrtin komine bande marmaye lékol néna droi in foi par an in gouté ravaze… Mézami noute ravaze i rolèv la tète akoze pa pou sov anou konte lo manzé inporté k’i risk manké é ki fé pa nou d’bien pli ki an fo.
La rovansh biento ! La rovansh noute bande ravaze de boush ? Mi oi pa sa konm in rovansh pars sanm pou mwin mayi, sorgho – mayi pinm –, dori néna galman in gayar l’avnir shé nou épi dann toute bannzil tropikal. Lo blé, mi koné pa pars ziska zordi mi koné pa si bande plantassion do blé la bien réissi mé alon éssséyé épi nou va oir.
Lotonomi alimantèr ? La rovansh a vnir noute bande ravaz de boush ? Mé assuréman in méyèr lotonomi alimantèr pou nou rényoné épi pou toute bannzil tropikal dann loséan indien.
A bon ékoutèr, salu !
Justin
30 juillet, par Manuel Marchal
Maintien de l’argent de la LODEADOM : Les entreprises dépendent de l’assistance de la France dans les anciennes colonies comme La Réunion
30 zwiyé, sanm Justin
In kozman pou la rout
30 juillet, par David Gauvin
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (4/5)
30 juillet, par Manuel Marchal
Visite officielle de Michaël Randrianirina en Égypte
30 juillet
Maintien de l’argent de la LODEADOM : Les entreprises dépendent de l’assistance de la France dans les anciennes colonies comme La Réunion (…)
29 juillet, par Manuel Marchal
L’échec d’un système
4 juillet, par Manuel Marchal
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
4 juillet, par Manuel Marchal
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
6 zwiyé, sanm Justin
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
4 juillet, par Manuel Marchal
315 emplois supplémentaires en trois mois
4 juillet
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
9 zwiyé, sanm Justin
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)