Lotonomi alimantèr pou la Rényon : Pa d’porte pou rantré - dézyèm morso..

5 zanvié 2021, sanm Justin

Yèr mwin la ékrir lotonomi alimantèr lé nésséssèr pou nou é pa solman sa, èl lé possib galman, avèk in prodiksyon an kalité épi an divèrsité. A nou pou batir lo sokl prodiksyon si ni gingn paf é san pour san koméla mé sirma dann nout domin.

In troizyèm zafèr ni pé dir ankor : Sète-la sé in késtyonn téknik pou l’agrikiltir é pou lélvaz… Ni pé kontinyé ansèrv an mass bann zangré shimik, bann produi pou tyé zinsèk shimik touzour ? Mon répons sé non. Pars si ni vé la kalité, la pèrmanans dann la prodiksyon i fo ni anploiye bann produi natirèl. I fo pa ni pran lo bio konm in gro mo, mé konm in kékshoz lé bon pou nou. Anpliss ké sa pou di la vérité, nou la fine fé si tèlman déga dann nout tèr, é dann nout biodivèrsité, dann nout klima épi nout lo soutérène sanm pou moin nou néna pou rofé. Rofé kossa ?

Dabor dépoizone la tèr : réstor la tèr épi trète pa li konm in sinp sipor mé konm in n’afèr vivan, avèk son bann milyon – pétète miliar - mikro lorganis. Ni doi dépoizone dolo é sa mi panss sé in gro travaye.I fo nout rivyèr i ardovien rivyèr, nout mèr i rodovien la mer. Pa d’in sèl kou, mé ofiramézir.

In n’ot késtyon, lo katriyèm, pou mwin lé kapital : Kèl plass i done bann ti plantèr dann tousala ? koman I done azot In bon formasyon ? Lo gro I manz lo pti, pétète I fo arête in pé avèk sa. Tout fasson d’apré sak moin la antann dir, bann pti planter I pé bien trouv zot plass dann lotonomi alimantèr, avèk in prodiksyon la kalité, la varyété. In lankète bann sèrviss agrikol la fé laba dann La franss I amontr in famiy pé viv korèk toman dsi in éktar-421 golète konm nou téi di avan. Donk si sak mi di lé vré la tèr rényonèz konm bann zizine transformasyon épi kondisyonman agrikol. La bézoin d’moun pou mète aot an valèr.
An tansyon dann mon tète napoin arienl La franss, la franss, la franss, l’érop, l’érop, l”érop néna galman san I fé dsi lo térin dann l’Afrik épi in pé partou dsi la tèr : sak lé bien, I fo ni fé parèye, pétète myé si ni gingn, sak lé pa bon I fo ni anvoye dingué. Konmsa mi konpran la vi.

Ankor in n’ot késtyon :
Dann lo kad bann loi, bann règloman, bann zakor internasyonal sé pa nou la passé, é zordi I vé ran anou sa obligatoir pou apliké. Néna poin lanspèk ladan ? é bann lanspèk – la lé riskab anpèsh anou trap nout lotonomi alimantèr. Donk i fo i domann a rovoir tousala. Konm i di dann in stratézi gagnan-gagnan pa gagnan fouti é sé nou lé dsi lo, koté fouti… In dalon la di avèk mwin : ok ! Lotonomi alimantèr lé possib trapé, téknikman, mé lé possib trapé ziridikman sansa mark kondané dossi.
Alor plito ké mark bézé, i fo ni rovandik bann tèkskisoi loi, kisoi dékré, kisoi règloman pou ké tout i konvèrj dann la diréksion nout réissite. Mézami nou la fine atak l opa d’port, astèr alon rant in pé dan la kaz pou oir lo détaye. Lo détaye lé inportan.
Dézyèm morso la fini. Apré nora la suite.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus