
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
5 zanvié 2021, sanm
Yèr mwin la ékrir lotonomi alimantèr lé nésséssèr pou nou é pa solman sa, èl lé possib galman, avèk in prodiksyon an kalité épi an divèrsité. A nou pou batir lo sokl prodiksyon si ni gingn paf é san pour san koméla mé sirma dann nout domin.
In troizyèm zafèr ni pé dir ankor : Sète-la sé in késtyonn téknik pou l’agrikiltir é pou lélvaz… Ni pé kontinyé ansèrv an mass bann zangré shimik, bann produi pou tyé zinsèk shimik touzour ? Mon répons sé non. Pars si ni vé la kalité, la pèrmanans dann la prodiksyon i fo ni anploiye bann produi natirèl. I fo pa ni pran lo bio konm in gro mo, mé konm in kékshoz lé bon pou nou. Anpliss ké sa pou di la vérité, nou la fine fé si tèlman déga dann nout tèr, é dann nout biodivèrsité, dann nout klima épi nout lo soutérène sanm pou moin nou néna pou rofé. Rofé kossa ?
Dabor dépoizone la tèr : réstor la tèr épi trète pa li konm in sinp sipor mé konm in n’afèr vivan, avèk son bann milyon – pétète miliar - mikro lorganis. Ni doi dépoizone dolo é sa mi panss sé in gro travaye.I fo nout rivyèr i ardovien rivyèr, nout mèr i rodovien la mer. Pa d’in sèl kou, mé ofiramézir.
In n’ot késtyon, lo katriyèm, pou mwin lé kapital : Kèl plass i done bann ti plantèr dann tousala ? koman I done azot In bon formasyon ? Lo gro I manz lo pti, pétète I fo arête in pé avèk sa. Tout fasson d’apré sak moin la antann dir, bann pti planter I pé bien trouv zot plass dann lotonomi alimantèr, avèk in prodiksyon la kalité, la varyété. In lankète bann sèrviss agrikol la fé laba dann La franss I amontr in famiy pé viv korèk toman dsi in éktar-421 golète konm nou téi di avan. Donk si sak mi di lé vré la tèr rényonèz konm bann zizine transformasyon épi kondisyonman agrikol. La bézoin d’moun pou mète aot an valèr.
An tansyon dann mon tète napoin arienl La franss, la franss, la franss, l’érop, l’érop, l”érop néna galman san I fé dsi lo térin dann l’Afrik épi in pé partou dsi la tèr : sak lé bien, I fo ni fé parèye, pétète myé si ni gingn, sak lé pa bon I fo ni anvoye dingué. Konmsa mi konpran la vi.
Ankor in n’ot késtyon :
Dann lo kad bann loi, bann règloman, bann zakor internasyonal sé pa nou la passé, é zordi I vé ran anou sa obligatoir pou apliké. Néna poin lanspèk ladan ? é bann lanspèk – la lé riskab anpèsh anou trap nout lotonomi alimantèr. Donk i fo i domann a rovoir tousala. Konm i di dann in stratézi gagnan-gagnan pa gagnan fouti é sé nou lé dsi lo, koté fouti… In dalon la di avèk mwin : ok ! Lotonomi alimantèr lé possib trapé, téknikman, mé lé possib trapé ziridikman sansa mark kondané dossi.
Alor plito ké mark bézé, i fo ni rovandik bann tèkskisoi loi, kisoi dékré, kisoi règloman pou ké tout i konvèrj dann la diréksion nout réissite. Mézami nou la fine atak l opa d’port, astèr alon rant in pé dan la kaz pou oir lo détaye. Lo détaye lé inportan.
Dézyèm morso la fini. Apré nora la suite.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)