Lotonomi, in konssèpt filozofik, in gran shantyé filozofik épi pou l’akssion

7 févrié 2024, sanm Justin

Mézami, mi yèmré ni parl ankor in kou léstréssité — pa solman pars lo pri lé prévi pou goumante dis pour san so moi issi. Mé pars, sanm pou mwin, sa in stratézi pou nou rényoné, konm pou toute sak konm nou i abite dann bann péi izolé é i doi konte dsi zot pou gingn zot prop kouran.

Kossa mi vé dir par-la ? Mi vé dir kan wi abite dann l’Érop, sansa bann gran kontinan konm Linde, La chine, L’afrik, in voizin i pé ède aou… Mé kan ou na poin voizin, kan lo péi lo pli pré i obliz aou sote in bra d’mèr plizyèr santène kilomète… L’èr-la na poin pèrsone pou ède aou, i fo wi ède aou par ou mèm.

Linkonvényan ? Si ou sé in péi dominé, oute bra lé amaré é wi gingn pa débrouye oute kari par ou mèm. Lavantaz ? Zordi avèk in miks bien kalkilé wi pé fé oute prop kouran kissoi avèk lo van, kissoi avèk solèye, volkan, la mèr mé lo problèm la libèrté pou azir lé touzour pozé.

Mézami mi rapèl kan Paul Vergès la fé in plan pou mète shof-lo solèr lé pa rar sak l’atak ali : in pé la di i fo ni fé konfyanss l’EDF, d’ote la di afèr demoune san moiyin i pé avoir zot prop santral solèr ? D’ote ankor la di, transform demoune an kapitaliss la pa bon — la solidarité ala in bon poin, mé zot i di pa solon zot la solidarité sé l’assistans — é assisté sé i éstati in pé i vé pou nou.

Astèr i parl pi souvrèneté é poitan sé sak nou la bézoin.

Noute parti li vé pa ni kontinyé d’ète assisté, li vé nou lé otonome : kissoi pou la nouritir, kissoi pou l’énèrji, kissoi pou noute lédikassion, kissoi pou nout indistrializassion, kissoi politik sinploman, lo droi gouvèrn anou par nou mèm.

A bon antandèr salu !

NB lotonomi, mi panss sa sé in konssèpt filozofik i sava bien avèk nou é sé bann konssèpt-la ni doi dévlopé. Sansa nou lé mor. Sansa mi oipa nou kass la shène lé dann noute pyé épi noute bra.

Justin

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus