Lotosifizannss alimantère konm sèl boué d’sovtaze

23 mars 2022, sanm Justin

Matante zélida la ékrire Justin :

Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dopi létèrnité vi parl zordi lotosifizanss ali amntère. Mé kozé lé bon, oir la réalité sé in n’ote afèr. La Rényon na poin la tère pou nouri son bande zanfan. Koméla i plante de ri pou la boté pa pou nouri lo monde épi nou kréol ni vé pa artourne an aryèr lo tan téi manze patate avèk la po. Alor, romèrssyé la franss pars èl lé kapab – pou ède anou – fé sak ni viepibou fère. Tok ! Pran sa pou ou !

Justin la fé pou réponss :

Mon vyé matante ki koze toultan la boush rouvèrte, in kozman konmsa i étone pa mwin ditou. Poitan matante ou la konète lo tan l’avé pwin manzé dann in bon pé kaze. Mi doute pa ké ou la koni lo tan goni vide i tienbo pa d’boute. Wi an souvien kan bande marmaye téi sava lékol épi téi tonb fèb afors lo manke manjé. Mé wi di par la franss lo tan-la i arvien ar pa. La mère patri lé pou vèye dsi noute santé é dsi noute bienète. Kontante aou bande parol konmsa si wi vé, mé di aou bien, sa i nouri pa son ome, ni fanm, ni zanfan si ni trape pa noute lotonomialimantère – arienk sa mèm i pé sov anou..
An pliss konm mi panss é konm in bonpé d’moune i panss, sa lé possib. Néna si tèlman bone tère lé an frish zordi. Pou in pé néna 7000 ha la tère agrikol an frish. Pou d’ote i sava ziska kinz mil éktar an frish. Alor matante mi panss pa sa pou plante makaroni avèk dosèl sa mé pou lotosifizanss noute manzé, pou ranpli boujaron kréol é avèk sa pou ranpli kkonm k’i fo noute garde manjé ; Alor, nou la pwin pou dézéspéré, an kontrère ni doizète optimist ; Si la politik néo kolonyal i larg noute lourlé, nou lé sové. Lotosifizanss aklimantère konm boué d’sovtaze pou nou.
Tok ! pran sa pou ou.

Justin

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus