
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
27 out 2021, sanm
Mé zami zot va éskize amwin si zot néna linppréssyon mi rabash in pé, mé konm mwin la di souvan dé foi i fo répété, répète ankor, pou k’in sinpe vérité i fini par pass dann lopinyon piblik pou sak li lé, in vérité… zot i koné kékshoze konmsa i pé arsanm fassil pou fèr mé dann la réalité défoi lé bien konpliké.
Pou kossa mi di sa ? Pars dann mon vi mwin la si tèlman antande la mantri néokolonyal ké mi koné bien i fo pa tarde pou aporte lo démanti mèm si nou néna pti moiyin mé i fo fé kant mèm noute méyèr possib an kozan avèk lintélizans noute bande konpatriyote. Konm lo kolibri kan li sèye étinde in fé dan la foré, konm la grate-i di ossi fangok – èl na moinss kapassité ké lo traktère, mé sa i anpèsh pa li aranz in pti partère é bien konm k’i fo.
Pou kossa ankor ? Pars ni koné la vérité i marsh ti dousman mé li fini par ariv o bite ta ka lo mansonz ni koné bien son pate lé kourte é pa zordi pa domin le moune onète i fini par débissk ali. Mi antann déza in pé apré di : « Justin i koze an parabol ! Justin sé in parbolère »-alor in sinp vérité, kékshoz ké lé possib démontré kalkilé, étidyé sré tro diffisil pou kroire ?
Zordi mi dénonss sak i sèye fé kroire anou lotosifizanss alimantère lé pa possib pou nou La Rényon alé oir èl lé vréman possib. Possib pou lo bande baze noute manzé. Kissoi séréal, kissoi rassine, kissoi léguime, kissoi lo frui, kissoi lo frui-léguime, kissoi ankor dolé épi la vyande. kissoi brède… Ni pé démontre par A+B ni pé fé toussa issi an kantité épi an kalité.
Dopi lontan noute parti kominiss rényoné la marke dann son program in rovandikassion d’fon : lotosifizans alimantèr pou La Rényon é ni koné bien sa lé possib é dann lintéré noute toute, Rényoné : in lidé sinpe, in sinpe vérité, in vérité dann lintéré noute toute rényoné.
Ni koné noute péi, ni koné noute pèp, ni koné galman son kapassité, son kouraz, é son lintélizans é sé pou sa ni koné galman li lé assé majeur pou konprande oussa i lé noute lintéré vré. Ni koné li lé assé majeur pou trape nout lotosifizanss alimantère provik nou néna la libèrté épi la résponsabilité pou amenn o bite in prozé konmsa.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Mézami, mo bann dalon, mi panss zot i koné zistoir-la é pétète zot néna in linterprétassion.Mwin pou mon prop konte, mi oi sa konm in kékshoz (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
Bann modékri andann forom
27 out 2021, 20:52, sanm Pol
Oté Justin , san moukaté . Kèl lotosifisans alimantèr ? Po mwin sétin vré sobatkoz , mé ou kraw po do vré ké kréol lé la éksa ? Ou lir pa zournal ? Ou gèt pa inpé télé ? Zéléksyion miss Rényion , sa i intéréss lo moun .Parlpi bann médya ! Napi kovid , napi vaksin,napi lo mor , napi aryin i pass avan in sizé zactyalité komsa . Pardon siouplé po lo bann ti zèn fi i rèv , mé mon kér lé gro po sak anparmi zot i sar ranport lo kouronn miss kovid . Oté Aziz Patél !