
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
11 mars 2021, sanm
Mézami, mi mazine d’ot ké mwin la fine poz azot la késtyon i vien dann mon tète dopi in bon boute tan. Ala èl la ! Mwin lé a d’mandé kèl konsékanss in kriz konm la maladi ni koné zordi i pé an avoir dsi lékonomi si la kriz i dire é si lékonomi lé frazil konm la n’ote. Pétète ni pé dir sa i pé donn in léfé négatif an shène : opliss lo lékonomi lé fèb, opliss la kriz lé riskab afébli ali ankor.
Issi La Rényon nou la poin in lékonomi prodiktiv dévlopé : nout séktèr primèr, l’agrikiltir, lé fèb, nout séktèr sogondèr, l’indistri, lé pa dévlopé ditou, é nout séktèr tertiaire sèl sèktèr dévlopé, l’apré pran lo shok. Avèk lo konfineman é toute sak i s’ansui lo komèrs, épi lo bann sèrviss, tousala i afébli. La pa bézwin éstatystik pou amontr sa, i sifi antann koman bann réstoratèr, bann lotèl, épi bann komèrsan an zénéral i koz, galman bann zantroprénèr kiltirel.
Donk ni pé dir, in lékonomi fèb, pa assé divèrsifyé, dominé par bann zinportasyon, san in marj liberté épi lotonomi sifizan, i afébli ankor pliss é si konm zordi la kriz i dire alé konète konbien kadav l’antropriz i sava ramassé apré lo gran shok… Touziss si la pa konm lo shien krazé dsi la route toute alantour bann shomin La Rényon.
Astèr kossa i fo ni panss bann gouvèrnman, bann prézidan sof Paul Vergès*, bann kapitalist la mète nout lékonomi dann in mové shomin konmsa ? Ni pé dir zot la bien konporte azot konm bann promotèr épi bann défansèr in l’ord dépassé - l’ord néokolonyal - é an mèm tan ni pé dir zot la foute anou dann in train ni koné pa kanssa nou va sort la-dan. Ni pé touzour dir, l’ord va vni apré sar pi ditou konm l’ord lété avan, mé si lé shoz i kontinyé konmsa ni pé dir-malorozman, l’ord d’apré va rossanm l’ord d’avan konm in goute dolo i rossanm in n’ote goute dolo.
Ni pé rogréte lo sistème politik ni viv dodan la pa lèss anou komand nout zafèr par nou mèm é l’èr-la ni pé panss lo késtyon nout kamarde Lulu téi poz toultan : « Kissa i komande nout péi ? » é ni pé dir, si lété nou, si lété lo pèp rényoné, nou noré sorte la kriz in zour pli for é pli kapab amenn nout péi dann shomin son vré dévlopman durab.
NB-Ni pé dir anpliss Paul Vergès néna ankor d’ote prézidan zot ossi zot téi vé dévlop La Rényon mé bann nouvo dirizan droite konm gosh l’avé pwin é la pwin, solon mwin, in vizyon d’in Rényon dévlopé é lé bien domaz la zape in zénérasyon dirizan politik. konfyanss bann nouvo i tard ar pa pou lévé.
* Kan mi di Lulu mi vé anparl Lucien Biedinger, in kamarade toute de moun téi koné.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)