Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
14 zwin 2017, sanm

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’étèrnité, mi pans ou la pa bien lové lindi matin. Dizon mi pans ou la lèv pyé gosh, par raport lo kou d’shabouk zot la gingné dann zéléksyon in foi anplis. Armète avèk sa z’ot bann frèr batar, bann sosysalis, i diré lé o pli mal. Dann dé ka konmsa na poin san sinkant solisyon soi i arlèv, soi idor atèr. Sé la vi k’i désid ! Tok ! Pran sa pou toi.
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, sak ou i sort ékri, mi pans, i rosanm aou. Pou kosa mi di sa ? Pars ou i oi désèrtènn shoz mé na d’ot ou i oi pa. Ou i oi pa laba dann La Frans out parti répiblikin la pa bien galman. A moins ké konm ou la ékri amoin dèrnyé kou, ou la fine vnir makronis galman konm désèrtin la dévir palto in pé partou dann La Frans épi l’outromèr.
Solman pétète talèr out poul va shant kok. Kansa ? Kan bann mézir mésyé Macron va komans ète apliké. Pars ou i koné mésyé macron lé konm luil tantan kot shokola sa. Kan nou té pti la famiy té i done anou, kan l’ivèr té i riv, in kuiyèr luil tantan é konm sa té i shavir nout kèr téi done anou in kote shokola… pou fé pass lo gou. Si tèlman ou téi gingn tralala in zourné, épizapré shokoma ou lé dégouté pou kék somenn é mi parl pa ou lo rotour d’bil.
Donk matant atann aou, prépar aou pars luil tantan kote shokola i tard pa pou arivé. Sé bann ti kolon k’i sar pèyé é bann gro va gonf z’ot pla ankor in pé plis.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial