Oté
Madégaskar domin
Kèl rolasyon l’amityé rantre nou ? Kèl bon kopérasyon rantre nou ?
Madégaskar néna in nouvo prézidan la répiblik, li apèl Andry RAJOELINE :in jenn bononm mé déza in vyé routyé la politik malgash. Demoun son péi i apèl ali TGV pars li la fine fé in sakré parkour dann la politik son péi. Mi sava pa rakont bann léktèr nout zoinal shomin li la fine fé mé tout sak lé intérésé i pé trouv sa si zot i vé dsi l’internet.
Astèr si mi mète amoin la plas in sitoiyin malgash,Sanm pou moin li pé an avoir asé oir son péi apré pyétiné sir plas konm li pyétine dopi in bon koup do tan.Mi pans lo sitoiyin malgash i pé dir : lé tan lékonomi son péi i dévlop pou vréman.. Pars si pou li, son péi néna in bon potansyèl pou dévlopé é si li dévlop pa sé pars néna in bonpé lanspèk i anpèsh ali dévlopé konm dann in bonpé péi an difikité dsi la késtyonn dévlopman.Mi pans sa lé vré pou vréman !
Sète foi isi an tan k’rényoné si ni poz anou késtyon dsi nout fitir é dsi nout domin.Si ni pans sé dann l’oséan indien ni doi instal nout prop dévlopman ni pé pa di nou va fé sa san Madégaskar :In gran péi dsi lo poinnvizé d’son zéografi, in péi nora dann trantan ziska Sinkant milyon d’moun,in péi rish dann son potansyalité, in gran péi dsi lo poinnvi d’son kiltir.Donk ni doi pans, nou rényoné, nout l’avnir ni doi fé ali avèk Madagaskar.Néna moiyin pou in bon kopérasyon rant zot épi nou.Mi pans sa lé vré galman.
Astèr si ni port antansyon bann péi néna konm nou in vokasyon pou fé ansanm l’indyanoséani kisoi La Répiblik Moris, kisoi bannzil komor, kisoi bannzil Sésèl, ni pé pa di nout l’avnir bann péi épi bann réjyon sid-ouès loséan indien ni pé fé sa san Madégaskar.Kansréti pou tourn lo do avèk lo néokolonyalis dan nout landroi.
In n’ot késtyon inportan pou moin : kosa Madégascar, son tour i pans dsi l’avnir ansanm avèk nou ?Sèryèzman mi koné néna dé shoz pou zot roprosh anou « koloni kolonizatris » sirtou pa raport La frans é sirman dé shoz pou désèrtin rényoné roprosh azot.Donk mon késtyon :koman ni fé po fé i bon kopérasyon rantre nou dan la pé é dann lo dévlopman ?
In l’intéré komin ?Tout in kantité késtyon ni doi réponn konm ki fo nou, épi lé zot an mèm tan i doi réponn galman.. Pars si néna in n’afèr lé klèr sé ké ni vé pa zète bann péstiféré loséan indien, é ni vé pa non pli fé konmsi nout nout bann voizin frèr sèr lé konsidéré konm péstiféré.
Justin