Madégaskar : katriyèm péi pou son rossours natirèl, katriyèm péi pli pov dsi la tère

11 zanvié 2022, sanm Justin

Yèr matin mwin la ékoute bande radyo é té drol ziska téi anparl Madégaskar. Zot koné, i anparl Madégaskar kan siklone i pass, kan néna in éropéin i fé koupe son tète, kan néna in lakssidan, épi kan néna in zélékssyon prézidanssyèl, sansa kan bann fotbalèr - lé baréa – i zoué in bon match. Poitan, nou, rényoné, narté bon pou nou antande parl in pé souvan noute voizine, kissoi par son grandèr - La franss+La Beigique, 25 milyon d’moune – kissoi pars nou lé inn-koté l’ote, kissoi pars in zour nou néna in l’avnir pou fé ansanb. Konm nou nou néna in l’avnir pou fé avèk Maurice épi d’ote péi l’oséan indien.

Kan wi kite demoune anparl Madégaskar, mi pé assir azot lo moune néna dé shoz a dir, mé dizon shakinn i anparl son Madégaskar a li : in pé i koné solman Nossibé, in pé i koné Diégo, d’ote la kapital Tana, d’ot ankor Tamatav l’ansien nom pou Taomasina. In pé i koné lo sid, l’Antandrouye. D’ote i koné l’il Sint Marie. Mi arète la pars zot i konpran bien sof pou trépé d’moun, pou konète Madégaskar, son pèp, son bann kiltir, son bann problèm la pa in n’afèr fasil pou fé. arzoute ankor la lang ké ni koné pa, k’i amontre pa dann noute bande lissé, avèk lo varyante rézyonal bien antandi. Ni anparl pa vréman Madégaskar donk ni koné pa li, é sof mon réspé ni pé pass noute tan pou rakonte in bande rago dsi noute voizine.

Sak lé sir sé ké bann malgash i soufèr bokou dann sid par raporte la soudir rant dë rékolt si tèlman difisil pou fèr, sirtou ké lo réshofman klimatik la éfé pèrde la natir son lékilib. Lo prézidan la di li done ali in lané pou règ lo problèm lo Kéré avèk in pipe line pou amenn dolo, bann shomin i fo réparé, bann silo dori, sorgo, manyok, patate i fo fé épi bann mézir d’irzans… Mwin lé pa sir la grann mizèr bann malgash dann sid va fini vitman…la Sézon siklone i ariv déza é kèl déga sa i sava fé ankor sète ané. La pandémie la pankor fini. La moné malgash i fini pi dégringolé.

Antouléka, kékshoze mi pé dire, sé katriyème péi pou so rossours, katriyème péi pou la mizère, sa é in n’afèr i dira r pa toultan é nou konm lé zot ni doi prépare anou pou lo tan Madégaska sar in grande puissanss é mi pé dir sa v’arivé. Pa zordi, pa domin, lé dann in tan istorikman prévizib.

PadportMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Moué le allé à Antsirabé, diégo- suarez, Nosy bé , Majunga, Ankifi Tananarive.
    j’ai pu discuter avec de nombreux malgaches , jeunes vieux ,d’âge mur.
    Tous sont d’accord , sur un point ; Le plus grand mal du pays est la corruption, à la fois des malgaches hauts placés, de certains investisseurs étrangers qui profitent de la misère locale, pour exploiter leurs employés . Les pires étant les chinois. La révolte sanglante, il y a 8 ans, dans une mine de de terre rares, qui a fait plusieurs morts des 2 cotés.
    malheureusement , certains réunionnais ne sont pas en reste.
    Si je connais un réunionnais de Saint leu ,qui fait du bien dans son entreprise agro-alimentaire, au moins deux autres se comportent comme de véritables tyrans ,dans le nord du pays.
    Allez a plus


Témoignages - 80e année


+ Lus