
Turbulence à la Mairie de Saint-André
5 juillet, parAprès les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
6 octob 2020, sanm
Mézami, moin lé sir zot osi konm moin, nou la romarké bann gran médya i done pa tro nouvèl dsi bann péi dann lé zalantour. Moris lé tèrla koté nou, mèm pa désan kilomète é i spass tazantan dé zour é dé somenn san antann parl banna. Sésèl i vien anparlé pars in dépo zordir la pran d’fé é konsèye départmantal la donn in pé matéryèl pou ékip bann ponpyé. Tanka Madégaskar i fo i ariv in mové zafèr laba pou anparlé : kisoi in kou d’éta, kisoi in lépidémi, kisoi ankor in séshrèss. Dopi inn-dé zour i parl la famine dann sid.
Mé antansyon i arsort bann zimaz konm dann tan l’avé la famine dann in réjyon téi apèl Biafra, mé san tro ésplik anou kosa l’arivé pou vréman dann sid gran péi-la, gran konm La Frans épi la Beljik réini. La fason k’i fé lo roportaz lé romarkab : i amontr bann foto bien spéktakilèr dsi la famine é i lèss anou lib pou nou dir lo gouvèrnman i fé pa arien dann péi-la. Antansyon, mi di pa li fé sak i dovré fèr dann in sityasion konmsa. Mi di pa non pli li néna tout lo bann moiyin k’i fodré pou mète an plass in bon plan pou siprime la grann mizèr. Mé kan li fé i fo di li fé épa otroman.
Antouléka lo gouvèrnman i fé dé shoz konm moin la lir dann l’express. Kosa i fé ? I mète an plass bann mézon pou géri lo bann konsékans la famine dsi bann zanfan é pi bann vyé moun konm par ébzanp bann kur la spiruline. L’apré mont in l’izine pou fabrik bannprodui kont la famine. Néna ankor in pipe-line i sava fé pou amenn dolo dann sid é néna tout in plan pou aranz bann rout lé dann in mové z’éta inkroiyab. I fo pa obliyé non pli sak bann ONG sak i fé épi la Fao (organizasyon internasyonal kont la faim). Don k mi pans bann zotorité i rèss pa l’arm o pyé.
A ! Mi antan déza in pé apré di : « A bon ! I atann demoun l’apré mor pou rode manzé pou done azot ». Lé bon, mé gouvèrnman lo péi la bien di néna lo kovid i fo lite kont, épi lo Kéré-la soudir rant la rékolt sète ané épi sète va vni l’ané d’apré sak i fé pandan plizyèr moi lé dir pou banna : a popré dopi moi d’séktanm ziska moi d’avril... Mé konm i pé touzour kass in pé lé kui, moin la vi in karikatir la parète dann zoinal Mada : in boug i oi in ga apré kiltiv la tèr. Li di lé bien planté kan demoun la faim. Mé lo boug i amontr ali in pti pankart dosi lé marké l’armoise pou fé la tizane kont lo kovid. Tir zot mèm lo konklizyon : pétète lo plantèr i gingn plis larzan dann plantaz-la plito ké dann plantaz dori, mé konm mi di azot sé in sinp kasaz lé kui.
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
L’ancien chef de la diplomatie européenne a déclara qu’« en un mois, 550 Palestiniens affamés ont été tués par des mercenaires américains ». Une (…)
Après l’opération militaire d’Israël « Rising Lion » (« Lion dressé ») contre l’Iran dans la nuit du jeudi 12 au vendredi 13 juin 2025, et celle (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)