Madégaskar : Néna la famine dann sid mé bann zotorité i rèss pa bra kroizé

6 octob 2020, sanm Justin

Mézami, moin lé sir zot osi konm moin, nou la romarké bann gran médya i done pa tro nouvèl dsi bann péi dann lé zalantour. Moris lé tèrla koté nou, mèm pa désan kilomète é i spass tazantan dé zour é dé somenn san antann parl banna. Sésèl i vien anparlé pars in dépo zordir la pran d’fé é konsèye départmantal la donn in pé matéryèl pou ékip bann ponpyé. Tanka Madégaskar i fo i ariv in mové zafèr laba pou anparlé : kisoi in kou d’éta, kisoi in lépidémi, kisoi ankor in séshrèss. Dopi inn-dé zour i parl la famine dann sid.

Mé antansyon i arsort bann zimaz konm dann tan l’avé la famine dann in réjyon téi apèl Biafra, mé san tro ésplik anou kosa l’arivé pou vréman dann sid gran péi-la, gran konm La Frans épi la Beljik réini. La fason k’i fé lo roportaz lé romarkab : i amontr bann foto bien spéktakilèr dsi la famine é i lèss anou lib pou nou dir lo gouvèrnman i fé pa arien dann péi-la. Antansyon, mi di pa li fé sak i dovré fèr dann in sityasion konmsa. Mi di pa non pli li néna tout lo bann moiyin k’i fodré pou mète an plass in bon plan pou siprime la grann mizèr. Mé kan li fé i fo di li fé épa otroman.

Antouléka lo gouvèrnman i fé dé shoz konm moin la lir dann l’express. Kosa i fé ? I mète an plass bann mézon pou géri lo bann konsékans la famine dsi bann zanfan é pi bann vyé moun konm par ébzanp bann kur la spiruline. L’apré mont in l’izine pou fabrik bannprodui kont la famine. Néna ankor in pipe-line i sava fé pou amenn dolo dann sid é néna tout in plan pou aranz bann rout lé dann in mové z’éta inkroiyab. I fo pa obliyé non pli sak bann ONG sak i fé épi la Fao (organizasyon internasyonal kont la faim). Don k mi pans bann zotorité i rèss pa l’arm o pyé.

A ! Mi antan déza in pé apré di : « A bon ! I atann demoun l’apré mor pou rode manzé pou done azot ». Lé bon, mé gouvèrnman lo péi la bien di néna lo kovid i fo lite kont, épi lo Kéré-la soudir rant la rékolt sète ané épi sète va vni l’ané d’apré sak i fé pandan plizyèr moi lé dir pou banna : a popré dopi moi d’séktanm ziska moi d’avril... Mé konm i pé touzour kass in pé lé kui, moin la vi in karikatir la parète dann zoinal Mada : in boug i oi in ga apré kiltiv la tèr. Li di lé bien planté kan demoun la faim. Mé lo boug i amontr ali in pti pankart dosi lé marké l’armoise pou fé la tizane kont lo kovid. Tir zot mèm lo konklizyon : pétète lo plantèr i gingn plis larzan dann plantaz-la plito ké dann plantaz dori, mé konm mi di azot sé in sinp kasaz lé kui.

PadportMadagascarSécheresse

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus