Mal parti pou ral demoun dann fo-trin !

8 avril 2011, par Justin

Sanm pou moin, déssèrtènn foi, gouvèrnman la France nana in pé son tan pou pèrd, pou okip bann z’afèr la pa si tèlman inportan pou d’moun normal. Kossa lé inportan pou in moun normal ? Travay li ! Lozman li ! L’édikasyon li ! La zistis, la défans nasyonal épi d’ot shoz ankor. Mé, na poin lontan, la fé vote in loi déssi bann sign k’i pèrmète disting out rolizyon. Kossa i ansèrv ? Konm di lo kont, avèk sa i sar pa la boutik, lé plis insignifyan ké inportan.

Pars, pou moin, in moun i pé ète mizilman, katolik, pratik la rolizyon tamoul, sinonsa bann rolizyon tradisyonèl l’Afrik, sansa Madégascar... i pé mèm pratik dé rolizyon an mèm tan si li, sansa okin rolizyon. Sa i anpèsh pa moin dormi, ni manz mon manzé, ni an avoir la konsyans trankil. An kontrèr, pou moin, sa i amontr bien la divèrsité d’moun, la divèrsité bann sivilizasyon. La divèrsité, sa la rishès, é la rishès, mi pé pa alé kont, bien antandi. Provi k’na lo réspé, provi k’na la tolérans, provi k’na lantant rant lé z’inn épi lé z’ot. Provi k’na l’armoni.

Na poin lontan, la vote in loi kont lo voil intégral. Lo voil intégral ? Sa sé in n’afèr la zamé zènn amoin. Tansyon, la loi la, sa i prévoir fé pèy l’amann sak i mète in voil intégral, é in for l’amann ankor. Pou kossa ? Mi koné pa, pars moin la zamé antann in partizan défann lo voil di in n’afèr pou fé shanj amoin l’opinyon. Parèy ké pou bann sign distinktif ! Touléka, mi oi pa in rézon pou fé la guèr pou in n’afèr konmsa. Riyink de moin, demoun i pé abiye konm bann moun l’Afrik, bann moun Komor, bann moun l’Inn, sansa kostime-kravate, sa i annui pa moin ! Mi koné in bonpé d’moun i pans konm moin. Alor, drèss demoun prosé-vèrbal pou in kékshoz konmsa, mi oi pa l’itilité.

Alor, si gouvèrnman i rode fyone bann zéléktèr, so kou issi ankor, li lé mal parti pou ral demoun ankor in foi dann son fo-trin !

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus