Maloya, sa i mor pu ! Nout lang kréol rényonèz, sa i mor pa non pli !

2 octob 2018, sanm Justin

Fitintan néna d’moun, in pé dann tout péi téi domann fé in fète bann travayèr bann gro kolon téi vé pa épi in zour sa l’arivé. Zour-la tout moun la pran sa pou zot a komansé par bann gro kolon avèk l’oubli bann lite in bann zénérasyon la améné. Mé promyé mé zordi ankor é pou in bonpé d’tan dovan nou i arèss la fète la lite bann travayèr. Ni vé, ni vé p amé lé konmsa !
Fitintan bann fam l’avé poin lo droi voté – épi l’avé in bonpé droi té i rofiz azot - é afors lité, afors protèsté in zour zot la fini par gingn lo droi voté épi d’isi d’laba zot la rékipèr désèrtin droi pèrsone i rofiz pa zot zordi-rouvèrtman !-An touléka, dann in bonpé péi sa lé rokoni konm in pa dann la diréksyon l’égalité. Nivé, ni vé pa, mé lé konmsa.

Fitintan lang kréol rényoné té pa rokoni é l’avé in bonpé d’moun téi trouv sa normal pars solon zot koz kréol sé in malkozé mé fors a fors bann kréol lé plizoumoins rokoni, plis dann désèrtin péi, moins dann d’ot. Sa la done la somenn intèrnasyonal kréol épi lo zour internasyonal kréol-i tonm 28 oktob sète ané. Toulmoun la pran sa pou zot, mèm bann moun la pass in bon bout z’ot tan pou abèss ali. Kréol rényoné tanka li, lé dann patrimoine rényoné é pèrsone i pé pa tir ali la. Li fé parti li dantité rényoné. Ni vé ni vé p amé lé konmsa..
Fitintan maloya lété dann la klandèstinité : poinn d’télé pou li, poin d’radyo ofisyèl pou li, bidonvil avèk fénoir pou li ziska zordi li lé rokoni konm patrimoine par l’unesco. Lé vré dann fénoir avèk dann féklèr li lé pa parèye. Lé vré klandéstin épi ofisyèl li lé pi parèye. Solman li la rant plin pyé dann la kiltir La Rényon-ni vé, ni vé pa, lé konmsa é pa otroman. Li fé parti l’idantité rényoné.

O fète, pèrsone i ronyé pi la kiltir rényoné. O fète lé loin lo tan lasimilasyon forsé. L’idantité rényoné i fé son shomin é nout lang kréol konm lo maloya lé la pou fé lèv bannzéspri an somèye.
Konm i di dann la shanté : « Maloya, sa i mor pa ». Nout lang kréol galman sa i mor pa ! Lidantité rényoné sa i mor ar pa non pli.

PadportMaloya

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus