Manzé sa la pa in marshandize konm in n’ote, é sa sé in n’afèr ké ni doi pa obliyé

7 mars 2022, sanm Justin

Mézami La Rényon la zamé konu la guère dsi son téritoir : sa lé vré ! Mé konsékanss la guèr sa èl la déza konète. A komanssé par lo manjé ! Ni koné bien la kolonizassion avan, épi lo sistème tèl ké li lé zordi la zamé panss noute lékonomi dann lo sanns lotosifizanss, la sékirité alimantèr si zot i vé.

Na pwin lontan, mwin té apré ékoute inn-dé ga apré parl for dovan in boutik dsi kossa i fo fé si laviyon i poze pi é si bato i akost pi. Inn dan la bande la lanss lo kozman, nou va manze manyok avèk patate… La di ! Mé in n’ote la di sa i pran rante siss épi nèf moi pou poussé é pou doné. Alor in n’ote la di, sar sifizan pou nou séke an plass.

Toute la mète a roviv sak zot vyé famiye téi rakonte dsi lo tan la guère é koman la vi té dire : pa partou parèye, mé dann déssèrtin landroi si.

Alor si ni majine konmsa nou lé blizé romarke manjé la pa in marshandize konm in n’ote é même landroi na poin la guère, demoune lé kapabe konète difikilté… Romark sa la pa nouvo é i oi bien bande pouvoir piblike la pa tire losson konm téi falé.

Pou kèl rézon ?

Pars konm touzour zot lé anfèrmé dann in shéma, k’i fé ké toute zafèr sé dé marshandize é marshandize, sa i ashète, sa i vande é na poin d’rézon ké sa i arète in zour.

Pa d’rézon ké sa i arète in zour ?

Sof si néna déssèrtin zévènman k’i ariv épi k’i mète l’aprovizyonman la popilassion an diffikilté… Mi rapèl in zour, té apré fé in kozé koté d’ Sin-Pyère par laba é in moune la di - mwin la pa parti vérifyé mé si lé vré i pé fé père bonpé d’moune dann bonpé landroi… I paré, in nuite in gouvèrnman in gran péi la done lord pou ashté toute lo bande séréaal néna dsi lo marshé. Toutsuite mèm méssaz la parti toute koté l’ashté dann karo, dann magazin, dsi bato, o pyé même é lo matin l’avé pi arien pou in bonpé d’moune dan in bonpé péi : pi arien dann la boutik, pi okin bato pourante dann por. Nou lété kondané a mor d’faim.

Kossa la fé apré, mi panss la rovande o pri for, mé la rovande ébin si l’avé désside pa rovande zot i oi in pé dann kèl traka lo monde noré plonzé é nou même vi ké nout système ékonomik la pa kalkil toussala.

Alor mézami, mi di é mi rodi, manzé la pa in marshandize konm in n’ote. I fo ni pouss an avan so lidé d’lotosifizanss alimantère ; pa nou solman ! Toute landroi in zour i pé trouv azot dann so malpassé. Ala in lésson la guère pou nou, même si la guère la pa dsi noute téritoir. La pa pou fé père pèrsone mé sinploman pou invite anou d’ète réalist épi pou fé prande lo bon déssizyon.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus