Marsh pyé ? non ! Nou la assé doné : In protéstassion pou in pti fraz antandi dann télé

7 zwiyé 2021, sanm Justin

Mézami mwin la vi dann télé, la done lo nom Daniel Honoré in lékol é sa sé kékshoz mi panss in bonpé d’moune la aprésyé si tèlman dalon-la la pass in vi pou mète noute lang kréol rényoné anlèr. Li lé pi la, lé vré ! li manke anou, lé vré galman ! mé son travaye i mor-ar-pa. Zordi épi domin ankor pliss, noute zénèss va lir Daniel, va étidyé ali, va profite son gran konéssans lam nout pèp é noute kiltir.

Donk mwin lé kontan ! Donk mi romèrsyé La Rényon post-kolonyal ! Donk mi di ali mil foi mèrssis pou l’onèr la fé in konbatan rényoné ! Mi tonbe atèr dovan li konm i tonbe atèr dovan Bondyé !

Alé ! shass lo natirèl épi ou va oir ali artourn o gran galo ! Mwin la antann in pti fraz la shèftène lédikassion piblik issi shé nou-la réktriss konm i di – é pti fraz-la la tire amwin dann mon vir-vir d’kontantman, pou in rotour brital dann la réalité. Kossa èl la di, apré dë kou d’pomade passé dsi lo kréol rényoné ? El la di aprann nout lang sa i doi pèrmète aprann d’ot lang.

Mwin lé dakor avèk lékol bi-lang kréol-franssé : mi oi sa konm in shomin pou aprann nout lang kréol rényoné, noute lang matèrnèl, pou bien rante dann nout kiltir, é pou alé pli loin dann la konéssans inivèrsèl. Mi oi sa galman konm in shomin pou aprann noute dézyèm lang, lang franssé, rante dann la kiltir franssé, épi alé ossi dann parkour la konéssans inivèrsèl. Mi di oui galman pou d’ote lang a popré pou lo même rézon ké mwin la mark an-o la.

Mé di konm la shèftène lédikassion piblik la di konm in sorte léskiz adréssé pou bande kont nout lang : aprann lo kréol rényoné i doi pèrmète aprann d’ot lang. Non ! madam la réktriss, in lang sa i aprann par li mèm, pa par dsi lo do in n’ot é sirman pa dsi lo do noute lang kréol rényoné. Lo tan porte lé zot dsi nout do, tan-la i fo li fini.

Ni doi pa rovandik noute lang rényoné pou aprann lé zote lang, konm in sinp zoutiye, konm in tan provizoire dann noute parkour lédikassyon. Aprann ali zordi, pou larg ali domin ? Non ! Aprann ali zordi pou toute la vi é konm mi rodi konm in shomin pou rante a fon dann noute kiltir rényoné, é pou alé pli loin dann la konéssans inivèrsèl. Sète-la oui !

Marsh-pyé ? Non ! nou la assé doné.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus