Ni kroi sa nou, mé dé foi ni doute galman é sa lé dann nout natir imène.

Matant Zélida la ékrir Justin :

19 septembre 2019

Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité mi antan azot bann rouj-de-fon anparl lo réshofman klimatik.Moin lé sir, zot i pans, sa sé in dékouvèrt zot la fé, é sirman pou zot lo réstan d’moun sé bann zignoran- bann moun i ékri papa avèk troi p pars i koné pa ousa i fo mète lo katriyèm.Alor, mi invite azot pou ète in pé modèst :obli pa néna inn par dsi nou é si son volonté sé d’fé kékshoz nou va rogrété ébin sé sa volonté é m’a dir azot franshman i fo aksépté.Pars li sé l’bondyé é nou par raport ali, kosa ni lé sansa in bann fourmi apré ranp dsi lékors térèst.Lorgèye lé tro for avèk zot, é mi pans v’aport azot la movèz shans.Tok ! Pran sa pou toué !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, i étone pa moin oir aou bate out lang dann vid konmsa. Ou l’apré di, ni pans sé nou la invant réshofman klimatik.Matant ou i pèrd la rézon ou la, ni di sé Paul Vergès an promyé la mète an gard kont lo réshofman klimatik épi son bann danzé isi pou komansé épi laba dan La frans épi dann mond antyé.. Li la mète an gard mé sé in n’afèr bann savan la trouvé épi la komans par zot mèm pou di d’moun fé antansyon.

Ou l’apré dir amoin sa sé bondyé la vouli :dousman mon vyé matant, alor tout kalité la kouyonad, l’inpridans, tout z’afèr a pa fèr l’om i mète dann son idé pou fèr é bann kapiatalis pou ranpli zot posh,sa sé in n’afèr Bondyé la vouli ?A non ! Ou i sava pa fé gob amoin sa konm demoun i gob zèf kri matant... Nout parti i mète an gard lo moun, konm in pé tout bann moun in pé rézonab i mète lo moun an gard épi i propoz kosa i fo fèr pou limite lo réshofman la planète.La pa pars ni pran anou pou lo kréatèr, ni pran anou pou sak ni lé :ni rofléshi avèk nout matyèr griz, ni kalki avèk nout rézon-é nou lé pa tousèl !- é ni souète l’imanité i fini par ète pli rézonab,abandone in pé son foli an mèm tan k’abandone in sistèm lésploitasyon kapitalis apré ral anou dann malizé.Ni kroi sa nou, mé dé foi ni doute galman é sa lé dann nout natir imène.

Alé ! Matant nou la zamé été dakor, la pa zordi nou va komansé.Tok ! Pran sa pou ou !

Justin

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus