Mayot’, lo minm skandal zanfan la Krèz la pa loin !

22 mars 2018, sanm Justin

Bonpé an parmi nou, bann sové gri, sansa bann koko prop, i an souvyin lépok loto « dé sévo » la DDASS, tanto koulèr gri, tanto té blan, té ki vol zanfan domoun mizèr, pou anvoy azot travay kom zésklav dann péi la fré. Sa minm minm lo skandal zanfan la Krèz. Sak i éspas zordi, la-ba Mayot’, sé in pé lo minm trin. Ouv byin zot koko marmay, si zot i vé konprann lo pourkoi ék lo koman d’la soz.

Lo l’èr pou trap bann zanfan anbandoné pou anvoye azot dann La Frans i tard pa soné é zot va gout la doulèr lo mond kolonyal. Konm Zamari Baré i shant : z’ot kaz lé tro pti, déor sar pli méyèr. Isi La Rényon, la promète bann zanfan lo paradi pou domin é paradi-la zot la zamé koni. La promète azot vakans pou artourn dann z’ot péi é vakans zot la pa koni non pli. Si mi tronp pa lo krime zanfann La Krèz i sava rokomansé-pa isi shé nou mé laba dann Mayotte. Mèm métod, mèm rézilta é mi oi pa koman sar posib fé otroman. Sé pou lo bien banna non ? A ! Koué k’i fré pa pou lo bien bann zanfan ? Mèm déport azot dan La frans ! Mèm éloign azot par raport z’ot bann paran ! Mèm fé gnor azot ziska z’ot pasé !

Larsipél Komor, té kom in grann famiy, ansam lo momon, i apèl Grand’Komor èk son troi zanfan, Anzouan, Moéli, ék Mayot’. Lo 22 désam 1974, banna la fé in votaz. Résilta, zot la désid à 95 % pou rét ansamb pou la vi, kom in lak dovan notèr, ou in testaman, apél ali koman zot i vé. Zot témoin té lo pép.

Mé kom la Frans i yém mét son né ousa i fo pa, lo 3 zyin 1975, lo Prézidan Ziskar Déstin ék son governman, la désid kom in kidnaping, lo zanfan Komor i apél Mayot’, sa lér zot. Dopi sa, na tangaz i pét rant’ gouvernman Komor ék sak la Frans. Poukoué alé vol in zanfan larsipél Komor ? I sar tro long pou rantr dann détay. Mé in soz lé sir, si zot la byin suiv, lo zistoir lé paréy sak zanfan la Krèz. Lo mimm skandal. In koud-fors kondané par bann Nasion Uni, ék l’OUA, mé la Frans kolonialis té pa là ék sa.

Zordi, Komoryin èk Maoré i batay, i tié inn-a-l’ot, rant’ kouzin minm san. Mayot’ lé paralizé, lé fouti. La frans lé pri dann la kol li minm la fabriké. Mé ousa i lé zordi, lo bann politisyin péi té ki pouss la rou ziska dann lo bann az’ané74-75 ? Mi an souvyin ankor inndé tèt. Kosa zot i atann pou alé ral lo sarèt ?

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus