
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
16 désanm 2024, sanm
Mézami sak la éspass laba dann Mayotte avèk lo siklone Chido i vien pou rapèl anou sak bann syantifik i anonss dopi plizyèr z’ané kan téi di avèk lo réshofman loséan, lé riskab néna bann siklone plizanpli for avèk, konm i di, bann déga « inkomansurab ».
Nou la antann dann laktyalité, normalman néna poin for-for siklone dann Mayotte é anpliss lé plito rar. I paré lo siklone chido sé lo pli for siklone Mayotte la soufèr dopi in syèk par-la.I di galman l’ané 1935 l’avé in for siklone mé pa konm Chido… Sé inn késtyonn bann syantifik i koné bien é sé pou sa zot i mète an garde bann pouvoir politik dopi k’la komanss anparl lo dérègloman dann klima.
Opliss la tanpératir loséan i rogoumante, oplisss nora bann tourbiyon plizanpli for avèk lo van plizanpli for. Arzoute avèk sa la plui an avlass, épi la mèr an rad’maré… I pé di lo mèm koz néna touzour lo mèm léfé é siklone Chido la pa inn késtyon dé azar, mé in fénomène lé riskab ariv ankor.
Astèr ni pé poz anou késtyon : Mayotte sinploman in késtyonn klima ? Mwin mi kroi pa sa. Ni koné Sé Gisscard la sépar Mayotte avèk bannzil Komor aparaman pou in késtyon stratézi militèr arzoute avèk sa léfé propagann dsi bann popilassion. Mé kan in gran péi konm La Franss i pran lé résponasbilité fèr in n’afèr konmsa — konte lopinion internassyonal — i fo galman i pran lo bann mézir normal dann in pti péi bann risk natirèl lé inportan.
An fète, na poin in vré plan antirisk — arzoute avèk sa afors répéte toultan Mayotte sé lo départman lo pli pov La Répiblik ébin lé normal demoune i poz azot késtyon. Akoz La Franss la pa pran bann mézir k’i fo a tan ? Akoz na poin in plan antirisk natirèl ? Akoz na poin in vré plan antibidonvil ? Parl pi toute bann linfrastriktir insifizan… Lé trist a dir lo bann mor zordi, lo bann déga, toussala la pa solman in fénomène natirèl mé lo rézilta — la ransson si zot i vé ! — d’in sèrtin Giscard. I fo dir ossi bann prézidan la vni aprédonk sète koméla lé pa égzan li ossi.
A bon antandèr, salu !
Justin
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)