Mé i fo sirtou fini avèk so l’éstati lanspèk k’i kontrarye nout dévlopman

8 désanm 2016, sanm Justin

Avan yèr dsi Rényon promyèr moin la antann in gran kador apré parl nout balans komèrsyal. An fète li lété okipé apré dir nout l’ésportasyon i kouv mèm pa dis pour san nout l’inportasyon. Pou inn sé a popré kat san sinkant milyon l’éro : sa sé nout l’ésportasyon. Pou l’ot sé kat milyar édmi l’éro é sa sé nout l’inportasyon. Zot i konpran sa lé bien insignifyan pou La Rényon.

Pou kosa ? Pars lo l’arzan k’i tourn isi shé nou, li tourn pa tro lontan. A pène arivé, ala ké li pran son shomin o trip galo pou li alé dann La Frans, épi dann l’erop pou in bone par. Nout parti i apèl sa l’ésploitasyon néo-kolonyal. Dann Rényon promyèr i di pa bann gro mo konmsa. I ésplik sa par lo pti pé dmoun ké nana shé nou, épi par la féblès nout l’ékonomi. Mé solman, i di pa nou pou kosa. I di pa nou akoz :

- ni manz do ri mé ni plant pa, ni manz do pin mé ni plant pa lo blé, ni ansèrv pétrol avèk sharbon é sa la poin shé nou. I di pa nou non pli pou kosa nou la poin l’indistri shimik, pou kosa nou la poin l’indistri médikaman. I di pa nou ankor pou kosa nout l’indistri la konésans lé pa pli dévlopé ké li lé dann so vintéinyèm syèk.

Boudikont i di pa nou pou kosa nout l’ékonomi lé pa plis dévlopé ké sa. Pars i pé pa dévlop ali ? A non ! Sa sé in kozman k’i fash. Nout l’ékonoimi i pé z’ète dévlopé mé i fo pou sa la volonté pou dévlopé, é sirtou i fo gouvèrnman i arète avèk so l’éstati lanspèk k’i anpèsh anou dévlop nout péi ! Boudikont i fo li mète in poin final avèk l’ésploitasyon néo-kolonyal.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus