Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
18 octob 2017, sanm

Aude-Emmanuelle Hoareau lé mor, vantredi somenn dèrnyèr. In rényonèz de talan, d’apré sak mi antan demoun apré di par raport aèl. Filozof, artist, ékrivène, ésportiv, èl l’avé-sa lé sir-in gran l’avnir dovan èl. In gran l’avnir pou èl in gran l’avnir pou in bonpé zénérasyon kréol La Rényon.
Pou kosa mi di sa ? Pars l’az èl lété fine trapé, a tou lé kou, mi pans èl téi sar dépliy son zèle pou pran son vol. Pars l l’avé pa shoizi la fasilité : la prèv, èl lété filozof épi èl té amontrèz in matyèr i apèl l’éstétik dann in gran lékol isi La Rényon.i pé dir galman èl lété shèrshèz dann domène la kréolité rényonèz…
Nana bann z’ékrivin, ou i pé lir, ou i pé rolir, ou i pé mèm révizé . Pou koué ? In pé dizon lé fasil pou konprann an étan zoli, dizon an étan éstétik, é kisoi dann la lang kréol, kisoi dann in n’ot lang. Bann z’ékrivin-la, shantèr-la, fonn kézèr-la, lé pa oblijé ou i sava étidyé azot afon, pars nana touzour pou aprann avèk zot. Zot i transport aou san forsé dsi la zèl z’ot poézi. I sifi ou i lèss aou alé, ou i lèss aou poré, sinploman pa rézisté.
Mé nana d’ot, ou i pé pa dir, ou lir azot, ou i rolir azot, ou i réviz pars i fo ou i sava étidyé azot an sirfas épi an profondèr. Si ou i étidyé pa, dizon ou i sava la pèsh pou trap l’ékime la mèr. Mé si ou i étidyé azot, l’èrla ou lé konm in shèrchèr apré rode kosa nana pou konprann dodan é si ou i pé trouvé, l’èr-la ou lé kontan mi asir azot.
Isi La Rényon nana désèrtin fonnkézèr lé konmsa, i pé di zot lé èrmétik, é mi pans pa ou i zir azot kan ou di sa. Zot lé érmétik mé sak lé vré sé ké zot nana trézor kashyété. Parèye pou bann pansèr, la pa itil bate karé lézèrman dann kor z’ot pansé é dsi la zèle. Pars si zot i fé sa, zot lé kondané pa konprann gran-shoz, zot lé kondané a stériliz par zot mèm z’ot pansé, é si zot i dékouv si tèlman in pti pé d’zafèr ké zot i pé dir, avèk juste rézon zot la pèrd z’ot tan. Pa par la fote bann pansèr, bann z’ékrivèr, bann fonnkézèr, pa par raport z’ot prop fote, mé par la fote in métod la pa apropriyé.
D’apré sak mi pans konprann Aude Emmanuelle Hoareau té i fé parti lo dézyèm katité gori. Shé èl, i fo rodé pou trouvé, i fo étidyé pou dékouv d’isi d’laba inn dé pyèr présyèz.. I fo shèrshé pou trouvé. Bon voyaz pti madam, ou la lèss i bon travaye pou nout pèp rényoné. Mèrsi, mèrsi aou, dopi lo tréfonn nout kèr ni di aou mèrsi.
NB Moin la lir par-la èl la lèss in liv dsi la dans. Mi éspèr nou rényoné nou va ème an avoir in n’afèr konmsa pou anrishi nout l’éspri.
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse
Accélération de la crise du système néocolonial