Mésyé Lurel, éstop in kou dann la mansonjri siouplé !

12 mars 2014, sanm Justin

Na in kamarad la donn amoin in kopi diskour Paul Vergès la fé dovan lo séna lo vinn-sis fénriyé. In diskour bien rish, bien argimanté, zis sak i fo pou ésplik La Rényon lo bann san konprann nana dann gouvèrnman. Pou bien ésplik l vé pa la politik di pir, li an parl la sir-réminérasyon avèk son bon koté épi èk son mové koté. Li signal bien linzistis sa la mète dann lo péi épi son linposibilité mète ali tousèl in politik dévlopman pou La Rényon. Konm i di dann mon famiy, nana Paul Vergès épi na lé zot ; nana sak na in vizyon pou l’avnir é sak i oi pa pli loin ké zot bout né.

Mi koné pa si Lurel la tèt té pa la kann Paul la kozé. Mi koné pa si li l’avé poin arien pou dir mèm si li a promète in vré révolisyon dann bann péi l’outre-mèr. In révolisyon nou la mèm pa vi lo promyé bout la tèt lo komansman. Tout fason, si Lurel té kapab révolisyone lékonomi dann l’outre-mèr, nou noré vi son kapab dann la Guadloup, alé oir la-ba osi sé la kriz, é lo péi lé konm i di dann in katalépsi inkroiyab... konm isi mèm.

L’èr-la, sé l’èr k’li di nout kamarad Paul, li pèrsonèl épi lo gouvèrnman lé pa pou siprime la sir-réminérasyon alé oir nout kamarad épi désèrtin shèf l’antropriz lé pour. In boug lé sour kan li vé pa antann ;in boug lé avèg kan li vé pa oir. Nout kamarad la bien di la pa in n’afèr pou fèr dann dégré ni lé. An kontrèr li la domann lo gouvèrnman pou li pa fé zékonomi la dsi pars va agrav ankor la kriz, pars va fé rokil ankor nout prodiksion. Boudikont ala sak mi pans : nout kamarad son manyèr pansé la touzour ète déformé, tèl fason k’i mète ali konm akizé, i déform son pansé, i fé dir ali lo kontrèr sak li di.

Mé kant mèm, in minis nora pi évit fé in kékshoz konmsa...Mésyé Lurel, arèt in kou dann la mansojri siouplé !

 Justin 

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus