Mèt in bourik atlé èk in kalèsh...

5 novanm 2012, sanm Justin

Dan la lang kréol, nana provèrb mi èm, nana mi èm pa. Nana sak mi èm pa, mé lé si tèlman vré pou la sosyété rényonèz, sansa pou la sosyété an zénéral ké ou lé bien blijé pans ali. Lo provèrb sé : « Mèt in bourik amaré èk in kalèsh, li pran ali pou in shoval ».
Kosa sa i vé dir ? Sa i vé dir, na dé foi, désèrtin moun lé inkonpétan. Ou i san bien zot lé pa kapab fé in n’afèr konm k’i fo. Solman, flatèr i mank pa, é oplis i flat ali, oplis son jabo i gonf, é li kroi li lé méyèr ké tout. L’aktyalité rényonèz, l’aktyalité tou kour i mank pa dmoun konm sa. Mi vé pa sit pèrsone pars mon sèl bi sé fé in komantèr in provèrb. Apré, sak i vé, si li na dan la tèt inn-dé moun, sa sé son n’afèr, sa la pa moin i komann travay son bann nérone.
An fransé, i doi an avoir provèrb konm sa. A la minit mi trouv pa, mé mi pans kant mèm la fab "la gronouy épi lo bèf". Zot i koné sa ? In gronouy i oi in bèf tèlman zoli, tèlman kosto, li pans li va gonf ali pou trap grosèr lo z’animo. Afors forsé, li fini par ésplozé — « la chétive pécore s’enfla si bien qu’elle creva ». Par l’fèt, lo bann shèf l’UMP i sort di Borloo, fé atansion lo déstin la gronouy i ariv pa li.
Pou arni dsi nout provèrb, ni pé domandé pou kosa demoun i gard sa dan zot mémoir ? Ni pé di sé par la manyèr lo provèrb lé tourné épi lo bann konparézon, épi pars dé foi li lé komik. Arzout èk sa, shakinn nana dan son tèt inn-dé pèrsone ou sinonsa inn-dé sityasion i adap bien èk lo patoi.
A nou mèm, i ariv anou di, in boug lé vantar, ni di mèm li pran ali pou plis ké li lé. L’èr-la, sanm pou moin, li pé bien èt lo bourik atlé èk in kalèsh ou sinonsa lo gronouy Jean de La Fontaine i an parl.

In pti kozman pou fini :
Zot i koné La Fontaine la ékri son lépitaf — sak i mark dsi son tonm — kan li lété vivan. Li la ékri : « Zan la parti konm li la vni, li la manz son bien épi la pli vali. Astèr son tan li la kas an dé parti : inn pou dormi, l’ot pou ropoz ali ! ». An fèt li la ékri : « Jean s’en alla comme il était venu, mangeant son bien avec le revenu. Quant à son temps deux parts en fit dont il saoulait passer dont l’une à dormir et l’autre à ne rien faire » — soulé dan sans pran son l’éfé la-dan.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus