Mèt pa lo frin èk la rou sokour

23 octob 2014, sanm Justin

Ni san konm in sanzman d’tanpératir, solèy i pouak pli for déor, do lo i komans manké, la pli i tonm pi, mèm pa inn ti farinn, sa i fé di a mwin, gro fé sho i ariv. Mé sa ni koné, nou lé prévni, nou lé mwa d’novanm byinto, lété i rant é ni koné osi partou si la planèt lo tanpératir i goumant. Kan ni di sa, ni invant pa lo tièd, ni égzazèr pa nonpli, ni répèt sinploman sak tout domoun i di é i rosan. Firamézir i sava i fé plizanpli sho. Sak mi sar di, mi koné pa si nana a war èk lo tan, mé mi san osi konm in gro réshofman èk in pé niaz rant zot dann parti la drwat. Shakinn i ral son koté. Inn i prétan èt pli for k’lot. Zédi dérniér, prézidan la rézion la alim do fé, ou dimwin la sèyè, la amèn in pétar pou fé pété dovan la préféktir, banna i di pétar té mouyé, la pa pété, la fizé. In pé i di mèm, la pèt dan son min i prétan. Dot la suiv, é la shakinn la tir la kouvèrt si li.

Ant zot nana ralé-pousé. Sétaki i vé èt kalif i di. Mon dalon i di a mwin, li koné byin banna, famy banna. Li di a mwin zot i manz pa in grin d’sèl ansanm. Li arzout osi, sé parské nana zéléksyon lané ki vyin, é li prévwa in gro bèzman rant zot, son prédikasyon a li « banna i sar détrip linn a lot ousinonsa i sar manz lo fyèl linn a lot ». In i prétan sé li lo prézidan a vi é dikou li dwa rovni domin é lot i réponn « ti-kok mi vwin pou ou ». Inn té i vé kozé zédi dovan barashwa, mank in pé lot té i vé fé fèrm a li son také. I prétan osi inn la dégonf la rou loto lot. Banna i di, mé kosa i di pa ? Zot i wa in pé lanbians ziskatan lané i vyin.

Ek bann sosialis osi nana gro tangaz, i di shifon i bril rant zot pou zanplwa édé. Pwatan na pwin lontan, zot té byin ansanm, zot dé, té konm shoushout èk la mori. In tan té fé kou d’zié rant zot pou narg a nou. Mé lé konm sa, rod pa. Sirman I dwa èt lo tan pou vréman ki vé sa. Sanzman d’tan. Kanta nou, domin, si ni dwa shwazi ant sak i dwa okip nout péi, lès pa banna fé la pli é lo bo tan. Kont pa si sak i marsh èk lo tan, èk la linn, sak lé linatik. Osi, pèrs pa la rou pèrsonn, mé mèt pa lo frin èk la rou sokour.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus