Empêtré dans des guerres sans fin, Trump va-t-il accueillir Xi Jinping ?
22 juillet, parLe 14 mai, Trump était en visite en Chine. Il déclare publiquement : « Merci Xi Jinping pour cette faste réception. Je vous invite vous et votre (…)
14 out 2023, sanm

Mézami, sak mi sava dir azot, sa lé pa inn kritik, mé mi panss pa lé bon an avoir touzour in lobzéktif rédiktèr. Par égzanpe si ou néna konm sèl obzéktif, diminyé lo pri la vi i koute. Biensir, mi trouv sak i rézone konmsa d’inn sèrtène fasson zot i vé fé an sorte lo moune sak lé pov, li lé in pé mwin pov avèk la diminission lo pri la vi i koute. In bone intanssion sirman, mé oussa sa i pé amen anou ? Pou mon par mi panss lo méyèr obzéktif i fo ni atinde sé lo dévlopman pou noute péi é kan mi di sa, mi panss sirtou lé dévlopman bande prodikssyon dann noute péi.
Si mi di azot sa sé ké napoin lontan néna in moune — député La Rényon — té i souète lotonomi alimantèr pou la Rényon é li téi di konmsa sa sé pou in lénèrzi mwin shèr. L’èr-la mi di, antanssion ! si ni vé lotonomi alimantèr lé pa arienk pou diminyé lo pri lénèrji. D’apré mwin sa lé pa gagné d’avanss é poitan lotonomi énèrzétik lé souétab pou in bonpé d’rézon. Pou koué mi di sa ? Pars lotonomi énèrzétik i doizète mi an pèrpéktiv avèk lo dévlopman noute péi.
Pou kossa ? Pars, lotonomi énèrzétik dann in promyé tan sa i pèrmete anou in méyèr balanss komèrssyal noute péi pou l’énèrzi : in tan nou téi mète ladan sink san milyon l’éro, épizapré sa la romonte dsi séte san million l’éro é ni marsh karéman dann dirékssyon in milyar l’éro. Dann kèl bi, sinploman pou évite dépanss so milyar larzan pou la po d’patate osinonsa fèr d’ote shoz avèk épi atinde d’ote bi.
Dézyèm bi, sé diminyé firamézir la par lénèrzi sal pou fé in pli gran plass an favèr lénèrzi prop : sète delo douss, sète lo van, sète la mer, sète la zéotermi, sète lo solèye… Mé ni oi i fo avèk sa in l’organizassion bien déssantralkizé. In légzanp, in pti lantropriz : èl la bézoin l’énèrji é poukoué èl i partiré rode sa avèk l’EDF kan i pé trouv sa dann solèye, dann lo van, dann lo la rivyèr, osinonsa dann lo la mèr. Lèss ali alé dirèk san obliz ali pass par lo tramail l’EDF.
Troizyèm poin, mi oi la in bon fasson pou diminyé la konsommmassion charbon, lo gaz, épizankor lo gazoil. Ala in bon fasson diminyé lo gaz karbonik dan l’èr é an mèm tan lite in pé kont lo dérègloman klimatik. Mi oi k’i fo in lorganizassion déssantralizé osinonsa in méyèr lakor avèk l’EDF… Si i diminyé lo pri lénèrzi tan myé mé si i déboush dsi la kréassion bande l’antropriz gran konm pti, individyèl osinonsa bande l’administrassion piblik avèk konm obzéktif « done kréol travaye ». Oila k’sré pa mal ditou.
Zot i oi néna de koi diskité é diskission-la sé sak i manke in pé koméla… Pli pir kan i tyé in projé i diskite mèm pa avèk nou… Kossa mi anparl mwin-la si la pa lo prozé pou klimatiz bande biro administratrifs, bande klass lékol dann Sin-Dni osinonsa dann lo nor noute péi — in n’afèr k’i pé fèr é k’i fé déza dann déssèrtin péi mé l’arète sa sèk issi La Rényon. L’arète sa sèk dann la komine Sin-Dni alé oir té fine ashète toute lo bande tiyo k’i fo.
Antouléka pou rovnir dsi sa nou l’apré anparl an-o la. Mi panss é mwin lé sir k’sé la vérité i fo oir lotonomi énèrzétik dan lo bite pli zénéral d’in vré dévlopman noute péi. sé konmsa ké mi oi lé shoz.
A bon antandèr, salu.
Justin
Le 14 mai, Trump était en visite en Chine. Il déclare publiquement : « Merci Xi Jinping pour cette faste réception. Je vous invite vous et votre (…)
La Franss la fé moné-la, lo 26 désanm 1945 pou son bann koloni dann tan-la… sa téi vé dir koloni franssèz l’afrik (colonies françaises d’Afrique) (…)
In kozman pou la rout
Une alimentation saine reste hors de portée de milliards de personnes
« La Voix des Origines : Ces géants qui ont pensé l’Afrique unie »
Retrouver un niveau de financement proche de 80 millions d’euros
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois