
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
In mo sé in mo,mé li na poin lo pouvoir pou shanj in réalité k’i fodré shanjé.
2 juin 2023, par
Mézami, mi yèmré ni rofléshi in pé dsu in shanjman d’nom nou la aprann néna dé-troi somenn : bande député la désside téi falé pi anploiye lo mo métropole pou dézign la franss kontinantal. Pou kossa zot la déssid sa ? Pars d’apré sak mwin la antande dann zaktyalité, l’avé dann lo mo « métropole » késhoz téi san lo kolonyalism- konm in rolan si zot i vé, in mové l’odère kolonyal.
Mi sava pa diskite pandan san-sète an la dsi pars mwin la zamé tro ème lo mo métropol pou di lo morso kontinantal éropéin La répiblik franssèz.
Mé wala, banna-bande dépité épi lo gouvèrnman té dakor-la propoz lo mo égzagone pou ranplass lo mo métropol. Fizikman sa i prézante konm in figuir zéométrik néna sis koté é mi doi dire sa sé ankor in n’afèr i jène amwin in pé dsu lé zantournir.
Pou mwin, mwin nora préfèr i apèl la Franss, la Franss épi si zot i vé, razoute lo ladzéktif kontinantal, mé i paré sa téi jène in pé pars zot noré konm linprèssion zot i fé pi parti d’La Franss, donk zot lé pi Franssé é konm parétil zot i tien à sa téi falé trouv in n’ote nom é sé pou sa la trouv lo mo l’égzagone... Mi diré pa sé in bon l’idé é sak lé sir sé ké si lo mo métropol téi fé pa l’inanimité, mi oi pa l’égzagone ralyé l la majorité d’moune dsi son nom.
Zot i koné kossa mwin noré émé ? Mwin noré émé l’abolission an vré d’ lo sistème néo-kolonyal konm in sistème i anpèsh noute dévlopman ziska koméla. Pars lé kant mèm pa normal ké soisante-dissètan apré la loi d’mars 1946 voté par l’inanimité bande député l’assanblé konstityante nout péi- la Rényon-la pa nyabou trape son dévlopman-antouléka pou sak i konsèrn noute lékonomi- marké konm ni koné par la féblèss son sistème prodiktif.
Biensir ni la métropol, ni légzagone, i pé aport anou sa-romarke La Franss dékontinantal, èl ossi la pwin la possibilité aporte anou in kékshoz konmsa. Bande mo, sé bande mo, é zot na poin lo pouvoir pou shanj inn réalité ké ni yèmré oir shanjé.
A bon antandèr, salu.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)