In mo sé in mo,mé li na poin lo pouvoir pou shanj in réalité k’i fodré shanjé.

Métropol, égzagone, franss kontinantal...

2 juin 2023, par Justin

Mézami, mi yèmré ni rofléshi in pé dsu in shanjman d’nom nou la aprann néna dé-troi somenn : bande député la désside téi falé pi anploiye lo mo métropole pou dézign la franss kontinantal. Pou kossa zot la déssid sa ? Pars d’apré sak mwin la antande dann zaktyalité, l’avé dann lo mo « métropole » késhoz téi san lo kolonyalism- konm in rolan si zot i vé, in mové l’odère kolonyal.

Mi sava pa diskite pandan san-sète an la dsi pars mwin la zamé tro ème lo mo métropol pou di lo morso kontinantal éropéin La répiblik franssèz.

Mé wala, banna-bande dépité épi lo gouvèrnman té dakor-la propoz lo mo égzagone pou ranplass lo mo métropol. Fizikman sa i prézante konm in figuir zéométrik néna sis koté é mi doi dire sa sé ankor in n’afèr i jène amwin in pé dsu lé zantournir.

Pou mwin, mwin nora préfèr i apèl la Franss, la Franss épi si zot i vé, razoute lo ladzéktif kontinantal, mé i paré sa téi jène in pé pars zot noré konm linprèssion zot i fé pi parti d’La Franss, donk zot lé pi Franssé é konm parétil zot i tien à sa téi falé trouv in n’ote nom é sé pou sa la trouv lo mo l’égzagone... Mi diré pa sé in bon l’idé é sak lé sir sé ké si lo mo métropol téi fé pa l’inanimité, mi oi pa l’égzagone ralyé l la majorité d’moune dsi son nom.

Zot i koné kossa mwin noré émé ? Mwin noré émé l’abolission an vré d’ lo sistème néo-kolonyal konm in sistème i anpèsh noute dévlopman ziska koméla. Pars lé kant mèm pa normal ké soisante-dissètan apré la loi d’mars 1946 voté par l’inanimité bande député l’assanblé konstityante nout péi- la Rényon-la pa nyabou trape son dévlopman-antouléka pou sak i konsèrn noute lékonomi- marké konm ni koné par la féblèss son sistème prodiktif.

Biensir ni la métropol, ni légzagone, i pé aport anou sa-romarke La Franss dékontinantal, èl ossi la pwin la possibilité aporte anou in kékshoz konmsa. Bande mo, sé bande mo, é zot na poin lo pouvoir pou shanj inn réalité ké ni yèmré oir shanjé.

A bon antandèr, salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus