Mézami, alon anparl inpé listoir Furcy,Inn fasson d’anparl in pé dsi listoir a Rényon. (Morso niméro 3)

29 zanvié, sanm Justin

Mézami mwin la fine anparl azot listoir Madeleine — sak demoune téi apèl Aèl Magdaléna dann son péi natal. El té momon dë zanfan, inn fiye téi apèl Constance, épi Furcy, lo ga ni anparl pou son prossé inkroiyab kont in blan téi rofiz ali son liberté…mé na oir sa pli dvan.

Arivé dann Bourbon vèr laz kinzan donk l’ané 1774 par-l a — Madeleine lé né dann l’inn l’ané 1759 — sèr Dispense in pé fatigué, la romète aèl in sèrtènn madam Routier avèk la promèss afranshi aèl épi ramenn ael dann l’Inn. Ni koné dann oui la pwin bataye é la dame Routier la mète in bonpé d’tan pou réaliz inn parti son promèss.

Nou va oir koman é dann kèl kondission é avèk kèl rézilta.

Madam Routier l’avé pa mal de bien é sa lé détayé dann lo gayar liv Mohammed Aïssaoui — kan l’ariv l’èr pou fé pass son bien pou son lérityé èl l’avé shoizi, son névé méssyé Joseph Lory. Si zot i vé konète lo bien in zésklavaziss dann tan-la zot i pé lir liv mwin la anparl an-o la. Antouléka mi pé dir azot lo bien i manke pa èl mèm si sa i fé pa d’èl in gran propriyétèr ésklavaziss.

Sak mi pé dir azot déza sé ké lo bann zésklav an tan k’bien mèb suivan lo kode noir Colbert banna téi pé ashté azot, vann azot, pass an éritaz kan in blan i sote l’ote koté. ; Lo mète téi pé afranshir azot é sé pou sa madam Routier l’avé pran lo langajman afranshir Madeleine.

I fo dir dann tan lo kode noir-ékri par Colbert l’ané 1685 é modifyé l’ané1723 bann zésklav lété bann bien mèb. I pouvé vann azot, ashté azot, fé pass azot dann léritaz, é an pliss zot l’avé okin bien konsékan sof bann pti kékshoz san tro d’ valèr.

A bon antandèr salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus