Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
4 févrié, sanm

Mézami mwin la di azot avan èl i pass l’ote koté d’la vi Mme Routier la désside Jozef Lory son nové é an mèm tan son bo-fiss sré son lérityé é èl la dress in list lo bien téi rovien ali apré sa mor a èl. Dann la list l’avé lo bann zésklav. L’avé galman lo nom Madeleine, èl téi konte sa an parmi son bann zésklav.
Mé wala si ni lir bien lo liv Mohammed Aîssaoui — mwin la fine anparl azot gayar liv la — ni oi : « Dann lo ta-el i parl bann zésklav-néna arienk Madeleine mwin la afranshi na lontan-an fète l’ané 1789- mé èl la rèss fidèl pou mwin. Mwin l’avé fé in promèss Bondyé épi mamzèl Dispense d’libèr aèl. Mi domann aou tyinbo mon langazman konmsa mwin nora poin arien pou repprosh amwin lo zour lo zizman dèrnyé. »
Biensir Joseph lory lété pa préssé pou tienbo langajman é sé konmsa kan Madeleine lé déssédé, èl lété ankor zésklav.. In détaye néna son linportanss, an parmi bann zésklav l’avé garsson Madeleine par l’fète Furcy éné l’ané 1786 donk li l’avé in trantène zané (dizon 29)kan son momon la fèrm lo zyé, l’ané 1815. Madam Routier i prézante Furcy konm « malabar, mulatre, trante an né dann péi Bourbon, mète d’otèl, jardinier épi masson ».
Kan Madeleine lé mor èl la lèss troi mal pou son zanfan-par l’fète Constance son fiye épi Furcy. Joseph Lory si tèlman pirate la pran lo dë mal pli gro pou li é la kite lo pli pti, li la done sa Constance : l’avé arienk papyé ladan é Madeleine l’avé ramass toussa papyé-la l’ané 1809 in an apré lo mortalité d’lo madam Routier.
Dann liv Mohammed Aîssaoui ni pe lir Madeleine l’avé in sèl bi sé gingn l’afranshisman pou son garsson Furcy é sé pou sa in bon koup de tan èl l’avé diskite avèk Madam Routier épizapré avèk josef lory pou gingn la libèrté pou Furcy. El l’avé parti oir ossi l’avoka k’la ésplike aèl lo droi. Konm èl téi koné madam Routier épi Lory téi doi aèl bonpé zindamnité-pars étan afranshi el la rèss zésklav — el la di èl lété paré pou pa domann lo lindamnité — diznévan par-la.
Konm Madeleine téi gingn pa rézon, é konm èl téi vé pa fé annuir son garsson, èl la fé silanss é sé konmsa son zanfan la dékouv la vérité l’ané 1815 kan lo momon la fèrm lo zyé.
A bon antandèr salu.
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)