Mézami alon anparl listoir Furcy,… fasson anparl in pé listoir nout péi.(sizyèm boute)

4 févrié, sanm Justin

Mézami mwin la di azot avan èl i pass l’ote koté d’la vi Mme Routier la désside Jozef Lory son nové é an mèm tan son bo-fiss sré son lérityé é èl la dress in list lo bien téi rovien ali apré sa mor a èl. Dann la list l’avé lo bann zésklav. L’avé galman lo nom Madeleine, èl téi konte sa an parmi son bann zésklav.

Mé wala si ni lir bien lo liv Mohammed Aîssaoui — mwin la fine anparl azot gayar liv la — ni oi : « Dann lo ta-el i parl bann zésklav-néna arienk Madeleine mwin la afranshi na lontan-an fète l’ané 1789- mé èl la rèss fidèl pou mwin. Mwin l’avé fé in promèss Bondyé épi mamzèl Dispense d’libèr aèl. Mi domann aou tyinbo mon langazman konmsa mwin nora poin arien pou repprosh amwin lo zour lo zizman dèrnyé. »

Biensir Joseph lory lété pa préssé pou tienbo langajman é sé konmsa kan Madeleine lé déssédé, èl lété ankor zésklav.. In détaye néna son linportanss, an parmi bann zésklav l’avé garsson Madeleine par l’fète Furcy éné l’ané 1786 donk li l’avé in trantène zané (dizon 29)kan son momon la fèrm lo zyé, l’ané 1815. Madam Routier i prézante Furcy konm « malabar, mulatre, trante an né dann péi Bourbon, mète d’otèl, jardinier épi masson ».

Kan Madeleine lé mor èl la lèss troi mal pou son zanfan-par l’fète Constance son fiye épi Furcy. Joseph Lory si tèlman pirate la pran lo dë mal pli gro pou li é la kite lo pli pti, li la done sa Constance : l’avé arienk papyé ladan é Madeleine l’avé ramass toussa papyé-la l’ané 1809 in an apré lo mortalité d’lo madam Routier.

Dann liv Mohammed Aîssaoui ni pe lir Madeleine l’avé in sèl bi sé gingn l’afranshisman pou son garsson Furcy é sé pou sa in bon koup de tan èl l’avé diskite avèk Madam Routier épizapré avèk josef lory pou gingn la libèrté pou Furcy. El l’avé parti oir ossi l’avoka k’la ésplike aèl lo droi. Konm èl téi koné madam Routier épi Lory téi doi aèl bonpé zindamnité-pars étan afranshi el la rèss zésklav — el la di èl lété paré pou pa domann lo lindamnité — diznévan par-la.

Konm Madeleine téi gingn pa rézon, é konm èl téi vé pa fé annuir son garsson, èl la fé silanss é sé konmsa son zanfan la dékouv la vérité l’ané 1815 kan lo momon la fèrm lo zyé.

A bon antandèr salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus