Mézami La Rényon lé pa gran, mé li pé assir anou noute lotosifizanss alimantèr !

27 mars 2023, sanm Justin

Mézami La Rényon sa lé pa tro gran : sa lé bien vré ! Dë mil sink san kilomète karé solman mé dsi la késtyonn frui épi léguime, fransh vérité, issi néna in takon d’zafèr. Néna bande frui épi léguime tropikal bien antandi — nout klima lé tropikal — mé galman bande frui épi bande léguime tampéré pars néna in bonpé montagn shé nou é anpliské, i trouv shé nou, in paké mikro-klima.

Toussa-la i fé ké kan ni sava dsu marshé forin ni oi bien issi néna in ta frui épi léguime é sa pratikman dann toute sézon… Mi rapèl, in zour, Prézidan la shanb d’agrikiltir la di shé nou néna par-la soisante kalité frui épi léguime tropikal épi tanpéré. Zordi, mi sorte rogarde dsi mon téléfone épi mi oi galman i parl soissante frui épi léguime, tropikal épi tanpéré.

Sa i fé dir amwin si nou lété bien roganizé, si nou téi zoué dsi lo tablo noute divèrssité nou noré pu, dopi lontan, kontante anou avèk noute bande frui épi noute léguime, assé pou kontante noute bande konsomatèr rényoné.

Astèr biensir zordi mwin la pankor anparl bande séréal toute kalité ni pé planté épi produir dan noute péi. An promyé lo ri pars ni manze in bonpé séréal-la, par-la sinkante mil tone dann in l’ané, mé galman mayi, sorgho épi d’ote ankor mi sava pa drèss la list issi. Ni pouré ossi anparl lo blé pars koméla néna kalité varyété i done in bon randman in pé ninporte oussa, mèm dann klima sèk épi sho… La pa sak i fé dann l’Éthiopie ?

Lèss amwin dir azot in n’afèr : talèr-la mwin té apré rogarde dsu lo site « Réunionnais du monde » dann in l’artik « frui épi léguime lontan » é dann in listorik bande prodikssyon La Rényon i di sak téi plante in gran kantité lo blé épi mayi dann la finission dizuityème syèk é dann diznévyème syèk. Inn foi ké mwin la di sa, i rèst amwin pou vérifyé mon sours mé konm i pé fé toute issi, donk akoz pa lo blé épi d’ote séréal si nou la bézoin é an prékossion noute route maritime si li ariv a ète koupé.

Ni pouré ankor anparl bande rassine — ni pé apèl sa ravaze — é sa lé pa difissil pou produi issi La Rényon é d’apré mwin sré in n’afèr bien korèkt pou varyé noute bande nouritir d’baz, noute bande déssèr, noute gouté konmsa o mwin ni poura manz ékilibré an kalité épi an kantité.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus