
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
4 avril 2023, par
Mézami lé initil dir azot dopi lontan noute parti i défande bande plantèr kann é li défande ossi la kiltir é la prodikssyon kann pars sa sé in in klé dann noute min pou dévlope noute péi. Lé vré ziska zordi gouvèrnman la zamé konsidèr kann konm kékshoz pou pouss an avan lo dévlopman noute péi mél o zour va vni nou va fé rante sa dann son tète.
Kann lé pou arien ladan, sé la politik gouvèrnman — gosh konm droite — lé pou késhoz ladan. Lé vré si nou la plante kann issi La Rényon sé pars La franss épi L’érope l’avé bézoin do sik é sirtou pa dann noute lintéré anou. Mé rozman li lé la é sé a nou de oir si sa sé inn bone shoz pou nou, sansa non.
Dabor néna lo savoir bande plantèr késtyonn kane a suk é Moutama, dann son kozman yèr dann nout zoinal, é ésplike bien bande plantèr kann lé konpétan é zot néna in nivo formassion lé inportan é sa i pé pèrmète azot ansèrv zot savoir fèr pou fé progrèss kann épi noute lékonomi an zénéral.
Dézyèm zafèr issi néna in sèl kiltir i pé pèrmète bande plantèr invèsti dan la kane épi la divèrsifikassion par zot krédi avèk la banke. Donk la prodikssyon kane i pé pèrmète la divèrsifikassion, donk lotosifizanss alimantèr é sa sé in n’afèr noute péi la bien bézoin.
Troizyèm zafèr, kann sé pa solman dossik sé in kantité produi i pé pèrmète anou lanss noute lindistrializassion. Sak nou la pa fé ziska zordi pars la politik kolonyal la anpèsh anou, si ni garde noute kann ébin nou va gingn fèr.
Mi rapèl tazantan noute zoinal la fé bande niméro spéssyal pou inform l’opinyon dsu la kantité produi — ni pé i di sa ko-produi i pé tire dann kane… Lé vré si sa i intérèss anou pou noute prézan épi noute l’avnir pé s’fèr sa i intérèss pa gouvèrnman sof si ni nyabou mète ali o pyé d’lo mir.
Astèr alon dir in mo dsu l’anvironeman : la plantassion kann i ansèrv vréman a konsèrv noute téroir é si i arash kann oussa noute tèr v’alé ? Pars ni trouv ar pa lékivalan kann pou oin bone défanss noute téroir.
A bon antandèr salu !
Justin
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)