Mi apartien la zénérasyon l’égalité : Alon lévé pou lo droi bann fanm

7 mars 2020, sanm Justin

Zot i pé ète sir néna lontan ni antann shanté Jean Ferrat i parl dsi lo droi bann fanm. Mi rapèl konmsa in pti bout : :

Lo poète na touzour rézon
Ki oi par dési l’orizon
é nout domin sé son roiyome
Par dovan nout zénérasyon
Mi déklar ansanm Aragon :
Fanm sé l’avénir dé zonm.

Shak ané, kan i ariv lo uit mars, nout bann a nou é dopi bélaz é botan I roganiz in l’évènman dsi zourné-la. Shak ané mi pans dann mon tète si lété pa mon bann kamarad nora pa anparl fète-la. Sansa nora transform sa dann in fète komèrsyal konm la fé avèk la fète dé mèr. Késtyonn vann inn-dé kari anplis, késtyonn fé ashté inn-dé kado san pans konba bann fanm la améné pou gingn zot droi.
Sanm pou moin néna in manyèr réaksyonèr pou oir sa, ko nm néna in manyèr progrésis karéman révolisyonèr pou pran in l’évènman konmsa. Promyé ka i konsèrn pa n ou, mé dézyèm ka oui !

Sète ané konm moin la mark an-o la, l’ONU la désid mète lo uit mars sou lo sign l’égalité. Kèl l’égalité ? Pa solman l’égalité matèryèl konm lo salèr pars zot i koné in pé partou bann fanm lé moins péyé ké lo zonm pou inmèm travaye dann in bonpé sosyété. Néna osi nout rogar é li lé pa parèye suivan ké sé in om ou sinonsa in madam. Arzout ankor néna sak demoun i pèrméte azot dir sansa fèr kan zot néna in fanm dovan zot. An pliské sa, ni pé dir galman néna dé zandroi lo krime kont bann fanm lé prévi dann zot bann mové loi-kaziman kriminèl.

Alor mète lo uit mars sou lo sign l’égalité, ni pé dir sé in bon n’afèr é nou rényoné kan i di l’égalité sa in konsèrn anou : nou ké la konète lésklavaz, Nou ké lé konète l’angazism.nou ké la konète la dominasyon kolonyal-troi krime kont l’imanité konm elie Hoareau la di dann in bèl diskour dann la méri Sin-dni… Troi sistèm nou rényoné, la plipar rant nou, lété konsidéré konm moins ke rien é bann fanm La Rényon konm moins ké moins ké rien. Sé dir si l’égalité sa i di anou in n’afèr é mi pans nou rényoné-nou rényonèz ni doi konsidèr fèr avans l’égalité sa lé konm in dévoir pou nou. Nout l’égalité sirman, mé l’égalité partou dsi la tèr ousa i pyétine aèl. Sé lin rézon pou ète ankor plis in ternasyonalis ké ni lé. Sé la rézon k’i fé ké pou nou révolisyon-la lé pliské nésésèr.

Mé zami, i fo ni pran la rovandikasyon l’ONU konm in devoir pou nou, pou lo zonm, pou bann fanm, pou demoun tou lé zaz. Ni apartien la zénérasyon l’égalité é ni doi lévé pou sa.

PadportJournée internationale des droits des femmes

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus