Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
20 zwin 2013, sanm

Na poin lontan, moin la lir in kozman dsi lo QI — donk lo kosyan intéléktyèl. I paré sa sé in n’afèr k’i di si ou lé intélizan é si ou lé pa. Na in pé i di la pa sa égzaktoman, sré plito in manyèr pou kalkil la kapasité d’in moun par rapor in group, i apèl in group référans. Moin la lir osi, si ou lé sirdoué, ou nana in kosyan a partir d’san karant. Si ou na in kosyan pli fèb ké katrovin, ou sré atardé mantal.
Donk moin la vi dsi Facebook in list péi sak nana in fèb kosyan, é nou, Rényoné, nout pozisyon lé pa anvyab ditou vik an moiyène nou nana soisann-dis konm QI, donk an moiyène nou lé atardé. Sa in n’afèr mi invant pa, moin la lir ali plizyèr foi avann dékouv nout malèr. Mi di pa lo nom lo sit pars si sé in bobar, i vo myé i mèt pa moin an akizasyon pou an avoir fane bann fo nouvèl.
Dabor moin lété a d’mandé kisa la étidyé nout QI, é si la fé sa dann bon kondisyon. Sansa par in métod gro doi... solman l’avé poin la métod ansèrvi, donk mi pé pa konèt si sé in létid syantifik ou bien non. Aprésa, moin la rapèl mon bann léktir nana lontan é mi souvien moin la lir in n’afèr té i di, bann zémigré dan l’Amérik l’avé fay-fay QI, mé si i fé lo tèst adapté avèk zot lang, zot kultur, zot konésans téknik, lo rézilta lé pa parèy ditou. Zot QI lé près parèy sèt bann bon zamérikin.
L’èr-la, moin la d’mann amoin, si i kalkil lo QI bann Rényoné, koman i fo fèr ? I fo konsidèr zot lang sé lo fransé, zot kiltir sé kiltir fransé, zot konésans téknik konm sèt la Frans, sansa si i fo fèr in bann tèst adapté. Pars dann in ka, lé posib i trouv in rézilta parèy sèt bann zémigré amérikin, é dann in n’ot ka, i trouv pa konm sa... Sak mi souèt, sé ké sak la mèt bann rézilta an lign i donn anou plis zésplikasyon. Sansa zot i di anou kosa zot i vé amontré.
An plis ké sa, mi invit mon bann dalon rényoné pran sak i di pou la valèr, sa i vé dir pou in zéro la gosh in shif.
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial