
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
17 févrié, sanm
Mézami, mi koné pa si zot i sava dsi Tik-tok mé si zot i sava i fodré zot i poz azot késtyon é si sé zot zanfan é zot pti zanfan mi souète zot i poz azot pliss késtyon ankor. Pars d’apré mwin sé in problèm sèryé vi k’ néna bonpé bann zanfan i sava dsi Tik-tok la… Biensir mi poz la késtyon pou tik-tok mé ni pouré poz késtyon pou toute bann zistoir konmsa.
Mon késtyon sé si sa lé déstiné a rann bann zanfan pli intélizan sansa pli kouyon. Mi pé azoute d’ot késtyon konm si sa i ranfors lo lib-arbite osinonsa si sa i afébli ali. Si avèk sa wi mète dann magazin la konéssans pliss konéssans ké ou néna zordi sansa si wi arzoute dann sak oute konéssanss in ta la kouyonade an pliss. Mwin lé sir kan mi di sa, in pé va panss kossa ilé so mani d’aprann, so soussi d’ranfors oute lib-arbite, sansa si-pli rézilian par rapor lo bann lagréssion la kouyoniss. Si wi vé bann zanfan zordi i vien pli instrui, pli lojik, pli rassyonèl par raporte bann zanfan yèr osinonsa lo kontrèr.
Mi di sa pars mwin la aprann lo Tik-tok lété an vante in kapitalist amérikin. Mwin l’aprann galman lo nouvo pouvoir fédéral la pa éstope la vante mé la donn lo Tik-tok pliss lo tan pou li rode in bon lashtèr… Samdi matin mwin la parti in konféranss dsi lintélizanss artifissyèl é lo konféranssyé la di Tik-tok pou bann zanfan chinoi lé pa konm Tik-tok ni pé oir dann Lérope, Lamérik é mèm issi. D’in koté i paré sé pou rann demoune intélizan, lojik, rézonab - laba dan La chine - é karéman d’ote zandroi sé pou rann bann marmaye pli inbéssil.
Lo problèm sé ké mi koné pa si toussala lé vré. Mi koné pa non pli la réakssion bann marmaye dann toute péi. An fète mi koné pa la réalité roshèrché avèk la réalité i gingn trapé… Mé mi pe dir azot dopi in sèrtin tan mi konsidèr bann fèyton k’i pass dann télé i vé abétir lo bann téléspéktatèr, antouléka i vé pa rann azot pli intélizan… Mwin la antann dir bann kapitaliss la télé i rode arienk vide in pé bann sèrvo pou mète la piblissité anndan, aféblir la rézistanss bann sèrvo.
Si sa lé vré mi panss i fo konbate ali pars sa lé pa bon pou lo pèp, lé pa bon pou son rézilyanss.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)