Mi koné pa zot, mé moin mi konpran amoin !

31 out 2013, sanm Justin

Pandan inn-dé zour, moin la ékout dann radyo kosa d’moun té i di dsi la késtyonn la vant son z’aksyon dann CBO Téritoria par mésyé Chateauvieux. Moin la antann sak té dakor avèk li, konm sak té pa dakor avèk li : in pé té i di, sa sé son bien, li pé fé sak li vé, in pé té i di sa sé son bien pétèt, mé sé Kréol dopi lo tan l’ésklavaz ziska zordi la transpiré pou sa. Mi koné pa kosa zot i anpans, mé moin mi rogrèt bann rish na poin asé l’éspri patriyot rényoné.

Pou kosa mi di sa ? Pars moin na touzour dan mon tèt in kozman in l’ansien té i apèl Nicole de Lasserve. Boug-la la konbat bann z’Anglé kan l’atak anou. Aprésa li la parti fé la guèr avèk bann z’armé Napoléon kan la Frans té anvayi. Aprésa li la rotourn shé nou pou li vanj kont lo pouvoir gro blan. Lé rogrétan li la pa vanj kont l’ésklavaz konm noré fali, mé sa té i vé pa dir li lété pou l’ésklavaz... Donk, lo boug té i di : Moin na dé patri, la Frans épi nout ti péi La Rényon.

Kan mi pans sa, sa i armèt dan mon mémoir lo nom bann Rényoné la parti fé la rézistans kont z’Alman : bann moun konm Jacques épi Paul Vergès, konm Bruny Payet épi d’ot ankor, mi sava pa nonm tout bann nom, mèm si mi koné in bonpé an parmi. Pou moin, zot osi zot té i pans konm Nicole de Lasserve avèk konm i di in dimansyon anti-kolonyal épi in dimansyon libérasyon sosyal. Mi oi bien koman zot i vanj pou lo dévlopman La Rényon épi pou la libèrté. Sa lé piblik, é toulmoun i koné !

Boudikont, mi pans, in Rényoné, si li lé fidèl bann z’idé démokratik lo pli avansé, i doi vanj avèk lé z’arm li nana pou fé avans son pti péi. Sak lé dan la politik, sé par lit politik ; sak lé dan l’ékonomi, li doi fé avans lo péi dsi la késtyonn l’ékonomi, sak lé dan la kiltir, i fo li mèt la kiltir lo péi anlèr... Mi koné pa zot, mé moin mi konpran amoin !

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus