Mon l’akt de foi

Mi kroi dann kréol rényoné konm mi kroi dann la déstiné lo pèp rényoné, dann son jéni, dann son kapassité momandoné angaj son l’avnir

3 févrié 2022, sanm Justin

Mé z’ami, si mi di azot, dsi la késtyonn kréol rényoné, an toutan, mwin la garde konfyans, mwin la touzour garde konfyanss. Pé s’fèr zot va réponde amwin mwin té i rogard pa la vérité an fass konm k’i fo. Mi rofiz oir lo vré pars mi kontante amwin avèk mon rèv, mon zilizyon.

Pou kossa mi di sa ? Pars néna kékzour mwin la trouv in dalon, é dalon la, la di amwin konmsa : sanm pou li kréol rényoné l’apré disparète. Kan mwin la marke mon sirprize, li la di amwin, i fo mi atéri in pé, é ké mi arète marsh tète anlèr, pars a tro marsh la tète an l’èr mwin lé riskab pa oir la vérité zamé...

Mwin lété ankor pli étoné é pou sa mwin la domande ali kossa i lé son vérité dann sète afèr d’lang : li la réponde amwin la vérité sé ké la lang franssèz l’apré manje kréol rényoné, l’apré étinde son rass, l’apré vire son po zak.
.
Mézami mwin néna bien lo linpréssion sé li k’lé dann fo é mwin dann vré. Pou koué ? Pars pou mor i fo ou lé malade é mi panss pa noute lang kréol lé malade mé an kontrère èl lé bien vivan. Par kossa li lé bien vivan ?

Par la kantité d’moune mi antan koze kréol dann shomin. Par la mizik kréol, mi antande partou. Par lo bande zé d’mo mi antande dovan shak boutik é ké mi panss sé lo prinssipal landroi noute kréol rényoné, i viv, i évolyé, i ronouvèl. Par son vitalité dann la popilassion rényonèze.

Sa in lang malade ?. Pa ditou, an kontrère, in lang bien vivan.

Justin

NB – « J’ai vécu au sein du monstre et je connais ses entrailles mais ma fronde est celle de David » – une citation de José Marti dans une lettre écrite à un ami la veille de sa mort les armes à la main l’année 1880..

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • « Par la kantité d’moune mi antan koze kréol dann shomin. Par la mizik kréol, mi antande partou. Par lo bande zé d’mo mi antande dovan shak boutik é ké mi panss sé lo prinssipal landroi noute kréol rényoné, i viv, i évolyé, i ronouvèl. Par son vitalité dann la popilassion rényonèze.
    Sa in lang malade ?. Pa ditou, an kontrère, in lang bien vivan. »
    Granmersi Zistin. Mwin la lire, rolire, rorolire out l’akt de foi, a sak fwa la plim pou drès desi mon bra.
    Mwin lé sir lèr k’out kamarad défétis va lir out l’akt de foi, va touch ali sitantelman ke li va réfléchi desi son lidantité, son lang réyonèz : un vrai manzé pou lo kèr la bers ali dopi lo promié tan lu lété dan lo vant son monmon.


Témoignages - 80e année


+ Lus