Mi oi pa kèl mal nana kan ou i rotourn shé soi : l’agrikiltir sé nout péi ! Kann sé nout péi !

9 zwin 2017, sanm Justin

Zot i koné tangaz plantèr la pankor paré pou fini. In pé i komans trouv sète afèr i dir tro. Mi tradui : sa i vé dir zot i konsèy bann plantèr pou larg lo kor. Tanpir si lo gagnan sé Téréos. Tanpir si sak i désid zordi, sé pou antèr bann plantèr domin. Pa arienk bann plantèr, mé in bon pé plis demoun zordi la pa solidèr.

Nana d’ot i di bann politik i rann vizite bann plantèr pou sèye gingn z’ot voi pou zéléksyon. Mi rode pa pou kisa zot i koz, mé z’ot kozman lé pa valab pou nout parti kominis. Pars nout parti, nout bann roprézantan, nout zournal la touzour ésèy sov la tète bann plantèr. Pou kosa ? Mi pans pars banna i tienbo lo séktèr prodiksyon k’i rès ankor pou La Rényon, épi konm i di, dann shak rényoné nana in plantèr apré ral son karang. Dizon kass in somèy.

An touléka, pou sak i di sa, mi atir in pé z’ot atansyon dsi l’istoir lo mouvman plantèr pou La Rényon. Dabor ni pé parl Kartyé fransé é mi koné nout bann léktèr lé asé o kouran lo rol Paul Vergès kan li la mobiliz bann plantèr pou sov in l’izine té kondané. Sa toulmoun i doi konète kansréti pou konprann dopi kansa nout parti nana lo rolasyon la solidarité ké li nana avèk lo mouvman plantèr.

Ni arète pa la, i fo ni rapèl galman lo rol nout bann kamarad kominis la zoué dann la kriz jéraniome pou sèy sov prodiksyon la. Lé vré nou la pèrd lo match é nout prodiksyon la sort 160 tonnes l’ésans pou ariv mèm pa in tone zordi. Sa noré pa spass konmsa si nou l’avé gagné. Ni pé anparl ankor tout bataye bann plantèr kann dsi lo pri garanti, dsi lo kota, dsi lo kalkil la rishès, kont la konvansyon l’ané 1969… ankor in kou d’Virapoullé in nuizib long porté.

Astèr san dégiz la vérité ni pé anparl galman la kréasyon la CGPER. Si la pa bann kamarad kominis la ède pou fé sa, kisa alor ? Kosa i fé ké bann promyé prézidan lété bann kamarad nout parti ? I vo myé ranségné ké di n’inport de koi… Zot i konpran mon bann dalon si nou la dénons Téréos kan li la mète son grapin dsi l’izine kann La Rényon la pa pou arien. I oi zordi nou l’avé rézon kan ni pans sa i doizète in séktèr rényoné.

Moin sar pa pli long, mé mi rapèl solman pou finir ké nout parti la touzour été la pou ède bann plantèr é la pa zordi nou va arété. Méyèr prèv sak Elie Hoarau i sort fé konm propozisyon, in komité pou suiv lo sovtaz nout prodiksyon kann isi La Rényon… Donk, boudikont, mi oi pa kèl mal nana kan ou i rotourn shé soi : l’agrikiltir sé nout péi, kann sé nout péi.

Filière canne-sucre-alcools-énergiePadport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus