Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
28 séptanm 2020, sanm

Mézami, sézon siklone i tard pa komansé é pou pa mor kouyon, mi rapèl azot bann péi loséan indien i propoz shakinn dé-troi nom. Komesa mèm bann péi konm Madégaskar, Moris, Sésèl, Lézoto, Kénya, Tanzani, l’Afrik di sid épi d’ot ankor la propoz shakinn détroi nom. Sé konmsa galman firamézir lo kalandriyé siklone va gréné, nou va antann bann nom konm Mélina,
Onias, Pelagie, Quamar, Rita, Scolani, Tarik…épi d’ot ankor é néna konmsa 23 propozisyon. Si na plis i di v’alé rode sa dann lalfabé grèk : alpha, béta, Gama laya étsétéri étsétéra.
Mé si mi done azot tout lo list péi, moin lé sir, zot va trouv in l’intru, in péi étranj si zot i vé, in koukou k’i ponn son zèf dann ni lé zot, sé La frans. Si mi tronp pa èl la donn dé nom : Alicia, épi Nathan. Zot va dmann amoin si La rényon la donn in nom, m’a répond azot non pars ni kont konm in zéro la gosh in shif é sa sé in n’afèr l é riskab fé lèv mon kardyak. Lété pa kapab mète an plass in prosédir pou nout péi done kansréti in nom-in sèl. Non La frans néna tro léspri kolonyal shoviyé avèk son kor pou trouv in n’afèr konmsa. Lété pa kapab mète an plass in komité météo sansa syantifik, sansa Téodil po rosovoir lo bann nom épi sinploman mète an form. Non va ! nou bann patriyot rényoné nou la pankor fini anval zangiy par la ké.
Bon pou sa mèm, mé mi pé dir azot kan lo tour Alicia avèk Jade v’arivé, pass koté mon radyo pou di sa, zap ali, fé konmsi moin l’avépoin radyo. Pars talèr m’a kass ali par dépi épi par kolèr é moin sar blizé alé rode in n’ot é konm mon port moné, la sézon gro vant la fini passé, zot i pé konprann mon doléans. Pli pir, mi pé dir azot évite mon kèr in doulèr konmsa.A ! biensir, mi antan d’isi bann figaro apré di : lé pa grav ! La pa pou sa ou i sava anval out kiyèr, ou lé ankor bien jenn. M’a dir azot : non ! é non ! é non ! Sète ané lé fini n i ni. Mi domann mèm si mi sava pa kass la lète f dsi mon klavyé.F konm frans.. ; Mé oila, Féliks osi i komans par F é si mi apèl pi garson Féliks, koman v’apèl amoin alor ? Garson pèrsone, a non ! Sa la pa bien sa !
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
Rapport de la CRC sur le SDIS de La Réunion
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?