Mi pansé sa l’été romizé dann magazin bann z’absirdité

9 out 2017, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi kroi konm ou klima i réshof, mèm klima i dérèg. Mi kroi sa, mé kisa l’otèr ? Ou i vé fé kroir l’moun sé l’aktivité imène lé résponsab de sa. Mon nové, kisa la fé la tèr an sète zour, La pa moin, ni ou, ni bann rouj-de-fon ni sak ou i apèl bann kapitalis ! Ou i koné bien sé lo Bondyé ! Ou i koné galman sé li ké la mète an plas lo tik-tak konm la plui, la tanpératir, lo van é tout sak i s’ansui. Donk sé li-é moin la poin doutans de sa !-k’i désid modifyé lo klima é tanpir pou l’om si sé pars li la fé tro d’péshé. Ki di péshé, di pinisyon é la plipar d’tan pinisyon mérité. Kisa i ansouvien ankor sodome avèk gomor ? Sé lo péshé l’amenn pou zot la pinisyon Bondyé. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, ou i koné bien koméla i baz pi dsi l’ignorans pou ésplik in n’afèr konmsa. Kan i di sé l’aktivité imène la réshof épi dérèg lo klima, sa lé méziré, vérifyé, kalkilé, prozété dann l’avnir.

Ou i ansèrv sharbon an kantité ébin étone pa ou si gaz karbonik i répann dann l’èr épi i réshof la tanpératir. Ou i ansèrv pétrol mèm pinisyon, mèm traka pou domin. Ou i ansèrv lo gaz natirèl ébin topète morète.

Matant ou i parl amoin kapitalis. La pa zot la fé la révolisyon indistriyèl ? La pa zot la rant dann in parkour d’prodiksyon d’mass ? La pa zot la komans détrui la natir san prékosyon ? Matant dopi lo komansman la révolisyon indistriyèl l’imanité mé sirtou sak i viv dann lo mond kapitalis la détrui la natir bonpé pli vitman k’avan lo révolisyon indistriyèl. Sé lo sistèm nou la rant dodan i amenn anou zordi dann la tablatiir ni koné.

Mé pétète ou va dir amoin bann péi sosyalis la détrui galman la natir. Pétète ou va dir amoin si l’Amérik sé lo pli gran polyèr, la Chine la pa in shanpyo, d’la propreté… Sanm pou moin lo sosyalism l’avé é nana in gran tor, sé fèr konm bann péi kapitalis : mèm dépans l’énèrzi, mèm prodiksyo d’mass, mèm polisyon an finn kont, é pétète osi lo mèm l’ésploitasyon l’om par l’om.

Mi pans l’imanité lé o pyé-d’ lo mir : tout péi, mèm sak lé pa dévlopé zordi, i doi ansèrv in modèl dévlopman pli prop, pli imin, pli ékonome par raport bann rishès la tèr é nout tout i koné in dévlopman konmsa lé posib, lé fézab, é lé pli proférab pou l’imanité.

Tan k’a out bann fadèz, mi pansé sa lété fine romizé dopi lontan é mi kroyé demoun téi di pi kalité z’insanité konmsa. Tok ! Pran sa pou ou !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus