Mi pran ma plume, mi tranp dan lankr...

12 zwiyé 2014, sanm Justin

Kan mi rolir mon bann modékri, ki soi dann Témoignages papié, kisoi si Internèt, ou ankor si in kamarad i arranvoy po moin mo tékst, mi pé pa anpèss a moin maziné koman kan moin té pti dan in kartié la o la Rénion, nou té koz souvan konm sa, po fé konprann a nou minm ke si i di a nou domin fé in lèt po ninport ki, nou giny ékri : nou komans nout lèt par : « je prends ma plume, je trempe dans l’ encre... »
Mi rapèl tro, dann mon vilaz, navé pa in bon pé domoun i giny ékri in lèt.

Par égzanp, zot in viin voir mon monmon-lavé ariv sertifika détid, mé lavé pa pas légzamin-monmon lavé in lankrié, konm in ti flakon bien bouché, lankr té violé.
Mi koné lo mo plime po rapèl avan lontan té vréman in plim zoizo , pétèt lo zoi,in gro plim.
A nout lépok, lo plim lavé in bèk an fèr, in port-plim, in mans an boi, i amont a toué ténir a li dan ton min, poz si lo papié -lo min bien propr...

Ta ka moin, mon monmon té i di : « atansion, ti ékri an pat mous » ; konm in mous la tonm dan lank ti anlèv a li , si lo papié si li mars ankor, son bann pat gomé lank va fé in tras si lo papié ; sa té i vé dir ké ti ékri pa bien !
Nou kalkil nou ékri inn ti shéri, in préfé, in sipérièr iérarsik, inn égal ék ou konm in koréspondan.
Lé vré la sosiété na lo o, lo ba, lo mélié*

Justin

*fé pans a moin mélié d térin kan ti zoué balon ; nana lèl gos, lélié droi, larièr gos, droit, latakan li i zoué plito o mélié dovan.
La a swar Brézil i zoué la ptit final kont Péi-ba : fé pa pronostik ; balon lé ron po toul moun !Pokoué i di :« so gol la été ové par lo poto ? »A koz zot i koz konm sa ? Dan lot gol osi nana poto.
Domin, nora Almagn-Arzantine (final), fé pa pronostik ; nora in gagnan, in perdan, in poin sé tou.
Tout fason, lindi, ma pran mon plim, ma tranp dan lank po fé a zot mon komantèr, si zot lé dakor ?!

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • moin ossi ma pran mon plim, ma tranp dan lank po fé in komentèr:ièr soir, moin la

    parti oir un festival par là , lavé un group té invité "grèn sémé", intitulé maloya

    évolutif/ ile de la Réunion arrosée de guitares électriques,nourrie d’influences world,

    jazz et étayée de textes poétiques engagés en créole, offre une couleur de plus dans la

    palette des diversités culturelles et musicales françaises", oté Justin, moin la

    vé honte, mi dit , cé çà y représente la Rénion astèr dan ce "péi la fré ? Mi komencé

    danse un tit pé maloya, le danse mon zancètres, un gros guitare élektrik té y vien

    kas l’ambiance, assé mon Dié Saingnèr, oû çà y lé FIRMIN VIRY ? MICHEL ADMETTE ?

    Lavé 2 , 3 créoles la pense kom moin, si zot y pé fé un naffair, y arrangerait à moin.


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus