Mi tienbo bonpé d’anparl de sa ankor in foi !

9 zanvié 2017, sanm Justin

Dalone, Dalon, pétète zot va dir amoin arète èk sa ! Sé in n’afèr ké l’ariv l’ané 1947, é sirtou k’i intérès bann malgash, pa nou, rényoné. Zot la fine konprann dsi kosa mi vé arkoz ankor-sansa i fo mète lo poin dsi lo z’i ? Zot i oi bien mi sava koz dsi la réprésyon lo mouvman bann patriyot malgash l’ané 1947.

In pti rafréshisman d’mémoir : san mil mor (pétète mèm désan mil !) la pa mil, ni san, ni dis. San mil sé in masak ! Arzout èk sa sé san mil moun nou nana in pé lo mèm z’ansète ké zot é kan i di sé nout kouzin la pa in mo pou rouv la boush épi bate la lang, sé in n’afèr i sort dann kèr. Ni pé dir osi nout parti lé intèrnasyonalis é tout sak i fé mal bann pti i fé mal anou osi é i fo ni fé kékshoz. Kisoi pou bann shagosien, kisoi pou bann paléstinien, kisoi bann z’indien dann l’Amazonie, kisoi ankor lo pov z’anfan k’i mor d-fain shak troi ségonn k’i pass. Troi sogonn lé kourt é dopi zot i lir nana o moins dis-vin la fine alé l’ot koté la vi.

Arzout ankor La Frans sé lo péi lo bann droi dé l’om é oir in péi konmsa fé sak li la fé, mi pé dir azot, ézot i pé dir amoin, ébin sa i fé singn nout kèr. Sa lé la, dann nout kèr, kisoi dann nout kèr pars Raymond Vergès la défyé bann dépité an alan manj avèk lo troi dépité malgash l’asanblé té apré vote la lové z’ot iminité, kisoi lo moun konm Louis Leichnig la fé sak li pé pou sov désèrtin vilaz malgash, kisoi mèm dann nout romor pars bann solda rényoné komandé la tortir nout bann pov kouzin-bril kou d’sigarète, tyé bann z’animo, zète domoun dopi lo syèl ziska dann l’oséan indien.

Dalone, Dalon, mi ardi sa pars moin lé sir, zot konm moin, nou nana in mové blésir dann kèr é sa sé in n’afèr k’i fèrm ar pa zamé, mèm lo tan i pé pa fé arien pou sa. Ala pou kosa, mi antien bonpé anparl dé sa ankor in foi zordi.

PadportMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus