Canne à sucre : la mission du ministère de l’Agriculture face au bilan de la stratégie de Tereos
19 septembre, par10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
24 mars 2021, sanm

Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi koné pa si ou la antann zistoir-la mé i fo ou i antann ali. Kossa i lé ?sinploman i paré lo ministère bann téritoire la dress kabaré in liste lo nom d’moun i pé done bann ru, bann plass, bann monuman. Néna plizyèr santène lo nom, mé in sèl nom bann rényoné i koné bien, sète Roland Garros, in l’aviatère la pèrd la vi dsi la finission la grande guère 1914-1918. Mi koné pa kossa wi panss de sa, mé an touléka zot bann rouj-de-fon k’lapré vante La Rényon, son listoir, son bann moun valab solon zot, gouvèrnman la mète azot i kalpyé la. Mi rézèrv mon l’opinyon mé mwin l’avé tro anvi gaskone azot. Tok ! Pran sa pou toué.
Mon vyé matante i koz la boush rouvèr, mi partaz pa ditou oute poinn vizé é mi étone amwin k’in madam konm ou, bien intégré dann la pansé ofisyèl la droite, lé pa pli ankolèr ké sa kan èl i aprann dé shoz konmsa. Pa pli loin ké dann télé, mwin la antann in dépité la droite apré mète ali drolman an kolèr par raporte in n’afèr konmsa. An touléka, sa i amontr anou toute la konéssans ofisyèlman néna dsi noute péi épi noute pèp.
Mwin pèrsonèl promyé késtyon mi poz amwin sé konète kossa so list-la i ansèrv. Si sé pou done lo nom bann ru, bann plass laba dan La frans an déor d’ma vu mi trakass pa tro pars mi panss in liste wi fé zordi, wi pé défère ali domin.. Mi konstate solman an parmi demoun mwin la konu néna déssèrtin la pa ézite pran lé zarm pou alé défann la franss kont l’almagn : mi diré aou plizyèr nom, mé mwin la pèr obliye in pé. Néna ossi in pé mi konsidèr azote konm bienfétèr l’imanité. Alor pou kossa zot nom i figire pa ? érèr, maliss, kouyoniss ?
Dézyèm zafèr mi pé dir aou, si l’avé mète lo nom in bann zésklavazist, konpromi dann bann krime konte limanité ébin mi yèmré pa. Konm mi lé zordi-mi parl késtyonn mon zimère-mi partiré pa kass zote guèl avèk in mass, mé mi yèm pa in poin sé tou. Pars mi panss noute bann zansète é lo doulèr zot la konète dann nout listoire.
In n’ote afèr i apèl la démokrasi : I fo shanj la liste, sa lé sir, si i donn déssèrtin nom, bann ru, bann plass, bann landroi i fodré pou komanssé bann rényoné lé konsilté. I fodré zot i koné lo poin for, épi lo poin fèb, lo bann moun épi néna in rézimé dsi la vi é lo travaye, dsi la ronomé sansa akoué k’i ansèrv. Pa pou lédikasyon an touléka ! I fodré pou komanssé i amontr dann lékol listoir nout péi, sak i fé prèss pa malorozman.. Zafèr mi yèmré pa sé kan mi sorte la kaz mi oi dsi in plak lo nom d’in kitesabouète patanté la fé d’tor noute péi épi noute pèpe la Rényon.
Tok ! Pran sa pou ou !
10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
Mézami néna inn-dé zour mwin té apré rolir dann Témoignages lo kozman nout kamarad Elie la di dann park Laurent Vergès laba o por, l’ot samdi (…)
In kozman pou la rout
Relançons la marche vers l’autonomie énergétique
Emirates connecte 140 pays à Madagascar
Ressource en eau du 1er au 15 septembre, bulletin de l’Office de l’eau Réunion
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?