
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
24 mars 2021, sanm
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi koné pa si ou la antann zistoir-la mé i fo ou i antann ali. Kossa i lé ?sinploman i paré lo ministère bann téritoire la dress kabaré in liste lo nom d’moun i pé done bann ru, bann plass, bann monuman. Néna plizyèr santène lo nom, mé in sèl nom bann rényoné i koné bien, sète Roland Garros, in l’aviatère la pèrd la vi dsi la finission la grande guère 1914-1918. Mi koné pa kossa wi panss de sa, mé an touléka zot bann rouj-de-fon k’lapré vante La Rényon, son listoir, son bann moun valab solon zot, gouvèrnman la mète azot i kalpyé la. Mi rézèrv mon l’opinyon mé mwin l’avé tro anvi gaskone azot. Tok ! Pran sa pou toué.
Mon vyé matante i koz la boush rouvèr, mi partaz pa ditou oute poinn vizé é mi étone amwin k’in madam konm ou, bien intégré dann la pansé ofisyèl la droite, lé pa pli ankolèr ké sa kan èl i aprann dé shoz konmsa. Pa pli loin ké dann télé, mwin la antann in dépité la droite apré mète ali drolman an kolèr par raporte in n’afèr konmsa. An touléka, sa i amontr anou toute la konéssans ofisyèlman néna dsi noute péi épi noute pèp.
Mwin pèrsonèl promyé késtyon mi poz amwin sé konète kossa so list-la i ansèrv. Si sé pou done lo nom bann ru, bann plass laba dan La frans an déor d’ma vu mi trakass pa tro pars mi panss in liste wi fé zordi, wi pé défère ali domin.. Mi konstate solman an parmi demoun mwin la konu néna déssèrtin la pa ézite pran lé zarm pou alé défann la franss kont l’almagn : mi diré aou plizyèr nom, mé mwin la pèr obliye in pé. Néna ossi in pé mi konsidèr azote konm bienfétèr l’imanité. Alor pou kossa zot nom i figire pa ? érèr, maliss, kouyoniss ?
Dézyèm zafèr mi pé dir aou, si l’avé mète lo nom in bann zésklavazist, konpromi dann bann krime konte limanité ébin mi yèmré pa. Konm mi lé zordi-mi parl késtyonn mon zimère-mi partiré pa kass zote guèl avèk in mass, mé mi yèm pa in poin sé tou. Pars mi panss noute bann zansète é lo doulèr zot la konète dann nout listoire.
In n’ote afèr i apèl la démokrasi : I fo shanj la liste, sa lé sir, si i donn déssèrtin nom, bann ru, bann plass, bann landroi i fodré pou komanssé bann rényoné lé konsilté. I fodré zot i koné lo poin for, épi lo poin fèb, lo bann moun épi néna in rézimé dsi la vi é lo travaye, dsi la ronomé sansa akoué k’i ansèrv. Pa pou lédikasyon an touléka ! I fodré pou komanssé i amontr dann lékol listoir nout péi, sak i fé prèss pa malorozman.. Zafèr mi yèmré pa sé kan mi sorte la kaz mi oi dsi in plak lo nom d’in kitesabouète patanté la fé d’tor noute péi épi noute pèpe la Rényon.
Tok ! Pran sa pou ou !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)