
Chikungunya à La Réunion : 362 nouveaux cas en une semaine
18 févrierMenace persistante en pleine saison des pluies
23 zanvié 2024, sanm
Mézami si ni koz avèk noute bann zansien dsi tizane sinp banna va komanss par di anou dê zafèr : inn tizane sa i done é sa i vande pa, dézyèm zafèr i fo pa di mèrssi… Antanssion ! Fé pa dir amwin sak mwin la pa di ! Kan mi di sak zot i sorte lir, biensir sa lé valab pou demoune i gingn pa zot sosso dann lo plantaz tizane — pars lé normal sak lé proféssyonèl ladan zot i fé péyé pou zot gingn zot pourkoi. Sansa mi oi pa koman zot va fé !
Mé pou nou, Parti kominiss dann Sin-Dni, nou k’na pou prozé konbate la mizèr épi gonf in pé lo pla demoune pov, ébin sa lé valab pou nou : ni vann pa bann plante, nou la pa bézoin i di anou mèrssi ; noute rékonpanss sé kan noute bann konpatriyote va fé zot zardin tizane épi va amélyore zot manzé an kantité épi an kalité. Wala noute rékonpanss.
Samdi nou l’amenn dann noute konféranss, dsi in tab in trantène pti po la tizane : an gro l’avé pyé soriz kotlé, l’avé lo tin brézilien, l’avé ankor tizane marjolaine, épi d’ote ankor. Té pou sa ? Té pou done sak téi vé pran épi bien sir néna noute prozé : distribyé dann in délé rézonab mil pyé la tizane..
Pou kossa nou va fé sa ? In marmaye lé énèrvé, ékssité, son famiye i done ali la tizane konmsa li dor myé, son famiye galman, é wala in kou d’min la pa négijab. Marmaye néna in kor d’fyèv, in tizane sriz kotlé normalman sa i sifi. In pyé lo tin brézilien ? Sa lé bon pou lakomodman épi ossi konm tizane san pass forsséman par la kaz farmassi.
In kontribission, mèm in pti kontribission, pou évite vide porte-moné d’moune… Mé sa lé valab solman si néna in bon distribission bien roganizé mil pyé tizane pétète mèm pliss si toute i done la min. Noute sékssion, alyanssé avèk d’ote si i fo, wala sak i pé fé konm Léon Lépervanche téi di : ala in bon travaye kominiss.
A bon antandèr salu !
NB la suite sak nou la ékrir pou lindi.
Justin
Menace persistante en pleine saison des pluies
Plus de 50 000 demandes
Mézami mi sorte lir dann in revu syantifik in lartik dsi troi produi in bonpé dmoune i manj é tazantan néna inn i arète dsi karo pars néna poizon (…)
Nouvelle gouvernance dans l’enseignement supérieur public à La Réunion
Haut conseil de la commande publique
Enquête sur le clientélisme et la discrimination envers les résidents non-français à Mayotte
In kozman pou la route
L’Étang-Salé et Le Tampon sont les communes les plus touchées
Un travail essentiel pour les communistes : expliquer à la population les enjeux d’un monde qui change
Envoi de plus de 35000 lettres recommandées pour appliquer le principe de précaution
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -35-
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -36-