Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
15 zwiyé 2023, sanm

Mézami in pèp an lite i amenn son konba dsi plizyèr fron : son konba lé ékonomik, li lé sossyal, li lé kiltirèl, li lé ossi plizanpliss anvironemantal é sak lé vré pou nou lé vré galman pou toute bann pèp an lite. Lé vré pou Chagos, assiréman.
Si bonpé d’moune i oi lo konba ékonomik épi lo konba sossyal konm inportan, zot la pran labitide konsidèr lo kiltirèl konm sogondèr é la plipar d’tan lo fron anvironemantal konm késhoz ni pé pa azir dossi. Lo kiltirèl pou bonpé d’moune sa i konfonde avèk l’amizman poitan ni koné bien si i fo pa négliz lo koté amizman i fo pa non pli négliz lo koté konba pou ranfors l’idantité é ranfors l’idantité sé ranfors la rézistanss.
Mi rapèl sak téi éspass la Rényon dann tan lé zané noir kan la frode éléktoral épi la réprèssyon téi domine la vi piblik, kan la koripsion téi anpoizone la vi noute péi, noute parti la ankouraz la ronéssans lo maloya konm poin inportan dann lo konba kiltirèl. Mèm si la lite lété global lo fron kiltirèl la ranfors noute lidantité donk noute kapassité pou rézisté.
Konm la solidarité intèrnassional la touzour été noute poin for, sa i amenn amwin anparl d’inn grande dame lo pèp chagosien i antèr zordi. Mi vé dir Mimose Furcy né Bancoult la sèr Olivier Bancoult Prézidan Groupe Réfugiés Chagos. Mimose lété lo konba kiltirèl lo pèp chagossien : la troup Séga tambour té èl épi toute sak téi antour aèl. El l’avé lo méyèr proféssèr an la pèrsone Rita Bancoult, inn grande dame la lite pou lo rotour. Dopi dé zané é dé zané son shanté « Bor loséan » téi rézone in pé partou é mi panss va kontinyé rézoné.
Mimose, sa lé sir, landroi èl lé zordi, va kontinyé anime la lite son pèp shagossien, biento pou akonpagn azot pou lo rotour dann péi natal. Na poin pti pèp, é lo po an fèr i gingn konte lo po an tèr, souvan mé pa touzour-la prèv zordi dann la lite chagos. La lite si èl lé zist i fini par ranporté.
A bon antandèr salu.
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)