Miniss i pass, i ropass mé bann problèm lé la mèm !

1 séptanm 2023, sanm Justin

Mézami zot i koné néna in miniss lé la Rényon dopi inndé zour… Kossa li vien fè ? Biensir li vien zoué son rol miniss gouvernman Macron : li vizite lo péi, li koz avèk demoune, li fé inn-dé zanonss épi an passan li défann son gouvèrnman. Donk li zoué son rol li lé la pou zoué é final de konte na poin pèrssone pou arprosh ali sa.

Sof in n’afèr, mi romark shak foi é opliss banna i vien issi opliss zot i fé konmsa é mi poz amwin la késtyon : kossa zot i diré si zot i sava médssin é si médssin i done azot médikaman san fé sak i apèl in diagnostik, san rode la maladi zot néna… mi panss zot i trouvré sa in pé bizar mé shakinn son fasson d’oir lé shoz.

Mwin pèrsonèlman mwin néna konm l’inpréssion so bann moune i pass i ropass zot lé bien antréné pou réponn dsi lo konzonktirèl — konm in pé i di — é zamé dsi lo striktirèl, dsi la sirfass dé shoz, é pa dsi lo fon dé shoz é sé pars i réponde pa dsi lo fon dé shoz ké nou lé touzour apré tourn an ron san ansorte anou par anlèr.

Biensir konm la voi d’son mètre li la anparl bann monopol é zot résponssabilité dann la shèrté d’la vi mé la shèrté d’la vi sa ni koné é la pa zordi sa la komanssé. Astèr bann kozman konte bann monopol la pa promyèr foi ni antann sa é bann grann sirfass i pran sa pou la valèr donk pou d’lo dsi la plime kanar — dsi fèye sonz si zot i profèr.

Astèr ni koné ossi issi la rényon néna in gro problème lojman a avèk san karante mil pèrsone mal lojé, épi vin mil pèrsone dann bann lozman indign — é kan i di indign ébin sa i mérite lo détour… Dizon lé konm bidonvil nou téi koné lontan, nou la vnyabou sorte ladan pou artonbé final de konte é si i kontinyé nou va pass dopi vin mil, talèr nou va trape trante mil, inssi d’suite ziska ké La Rényon sar kouvèr avèk bann lojman insalub.

Mi arète tèr-la pou l’instan é pou dir azot miniss i pass i ropass mé opliss zot i pass opliss i ariv pa ansorte anou — sirman pars la pan ou k’i gouvèrn anou. Néna in mo lé bien adapté noute sityassion, sé lo néo-kolonyalism.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus