Sortir de la crise de l’eau à La Réunion par la solidarité entre Réunionnais
18 janvier, parL’eau n’est pas une ressource illimitée, elle doit être justement partagée
16 out 2023, sanm
Mézami, zordi sé la pré-rantré a partir d’domin avèk défoi déssèrtin dékalaz toute la popilassion skolèr va rante dann trin l’ané skolèr épizapré zour apré zour, somenn apré somenn moi apré moi l’ané skolèr va déroulé pou take baro moi d’zilyé 2024.
Konm shak ané lé nésséssèr ni poz ankor in kou késtyon dsi la réorganizassion sète ané skolèr-la é ni domande anou, par ébzanp, si èl lé tayé pou fé travaye bande marmaye lo myé possib si sé lo méyèr ané skolèr osinonsa non. Mèm ni pé domandé ofiramézir avèk lo détrakman lo klima l’ané-la i sa pa dovni plizanpli mové pou lo travaye bande marmaye. Ni pé domandé nou sa, zot i panss pa ?
Antouléka néna in n’afèr ni pé romarké sé ké dopi moi d’zilyé bande zanfan La Rényon na poin lékol : mi diré pa zot lé an vakanss pars solon l’androi, solon ké la famiye lé friké sansa non, suivan ké dan la komine néna bann sante aéré sansa na poin, zot lé an vakans — donk zot i rofé in pé lo kor, épi la santé — osinonsa zot lé pa. Mé astèr si égzamine l’afèr d’in poinnvizé travaye bande marmaye, ni koné néna dé pèryode lé gayar pou bien fé lo travaye lékol, pou bien ékoute lo mètr, la métrèss sansa lo bann proféssèr é néna dé pèryode lé pa tro bon pou fé lo travaye, ékoute l’amontrèr-l’amontrèz.
Sé pou sa bann zansien la domande pou fé in l’ané skolèr klimatik : an gro fé lékol kan bande marmaye lé dann bone dispozission pou fé zot travaye, ékoute l’amontrèr, é progrèss in maks. Mé zamé d’la vi l’édikassion nassyonal la vouli sète ané klimatik-la, an kontrèr la sèye raprosh lo pliss l’ané skolèr La Rényon avèk l’ané skolèr La Franss… Mi rapèl in tan déssèrtin téi di i fo klimatiz la klass é zot téi done in lésplikassion bien azot dann lo sanss pou zot téi falé lo zanfan La Rényon té plassé avèk la klime é toute lo bazar dann méyèr kondission pou travaye konm marmaye déor.
Zordi la sityassion la ankor shanjé é an pliss lé pa stabilizé ; si tèlman ké l’ané konm èl i lé èl lé pa bon ditou é konm i domande bande zanfan noute péi pliss travaye, pliss konssantrassion, pliss réissite ké dann tan d’avan la késtyon sé kèl l’ané skolèr pou bande jenn rényoné. Pars l’ané ké nou néna lé pa bon ditou é opliss v’alé opliss sar pa bon. Alor kossa i fé ? Lo minist lédikassion nassyonal lé la a partir d’zordi — mé konm d’abitide sé in krak é in krak-drapé dann son krakitide — li pé pa konprande bande zanfan normal — sa lé o dsi son méyèrr kapassité. Sé pou sa mi panss i fodré réini bande rényoné épi mète lo sizé a diskission, pétète l’èr-la nora in avi in pé pli myé ékléré.
A bon antandèr, salu !
Justin
L’eau n’est pas une ressource illimitée, elle doit être justement partagée
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -28-
In kozman pou la route
Pour un retour en classe dans les meilleures conditions
Pourquoi des Réunionnais ont-ils pu tenir de tels propos ?
L’Union des Comores refuse l’expulsion de ses citoyens de Mayotte