Moin la sort la-dan kontan mé onté an mèm tan !

30 novanm 2016, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi antann dir bann rouj i vé profite l’ané Paul Vergès lé désédé pou ésplik, konm i di, lo ténan é lo z’aboutisan, z’ot gran t’ome, son pansé, son l’aksyon. Vi ké ou i èm bann provèrb m’a dir aou inn, pou moin, i amontr bien z’ot initilité é l’initilité sak zot i fé dé tou-tan. Rantre nou, san ète grosyé, mi pouré dir zot i pass z’ot tan pou mastirb z’ot l’éspri. Lo provèrb sé : « Bate la mèr pou ramas l’ékime ! ». Donk fé in gro travaye pou arien ditou, pou in rézilta aproshann zéro. Tok ! Pran sa pou toié mète ton moushoir par dsi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, mi pé dir aou, pou moin ou i tronp san pour san. Pou kosa ? Pars, dann nout filozofi a nou, nana in prinsip k’i di : i fo touzour maye ansanm la téori avèk la pratik-donk sak ou i pans avèk sak ou i fé. Pou moin na poin d’ot fason pou oir si ou la fé in n’afèr itil sansa in n’afèr i ansèrv pa arien. Si ou i vé matant, si nou la tonm dann malizé provèrb ou la bonbard amoin avèk sansa si nou la fé manti ali.

Figuire aou matant, é mi di sa, pou fé anraj aou in pé plis, lindi aprémidi, moin la gingn la shans, dann l’inivèrsité La Rényon partisip in l’éshanj rant plizyèr pèrsone i koné z’ot sizé dsi sak ni pé apèl « lo démarsh » Paul Vergès : son manyèr pansé, son manyèr travaye, son manyèr rant dann l’aksyon épi réfléshi dsi son l’aksyon épi sète lé z’ot.

Mi pé dir aou matant, fransh vérité, moin la aprann dé shoz dann séans travaye - la. Sa la dir katrèr d’tan mé konm in pé la di é mi pans galman konm zot noré pi dir lo doub é moin noré rès tèrla pou konprann lé shoz in pé myé, é pou grav sa dann mon disk dir pèrsonèl.

Mon disk dir pèrsonèl ? Toudinkou moin néna konm in rogré. Lakèl ? In rogré ké tout mon bann dalon, é tout bann rényoné an zénéral-touléka sak i pé shanj lé shoz, isi, dann nout péi, la pa gingn profite sak moin la profité. Kan moin la sort dann l’anfi téat-la moin lété kontan, mé moin lété in pé onté kant mèm pou la rézon ké mi sor ékri toutsuit-la. Tok ! Pran sa pou ou épi mète out moushoir par dsi.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus