Moin lé fyèr avèk mon péi, mèm si moin néna dé shoz à roproshé !

14 mé 2018, sanm Justin

Souvan dé foi dsi l’internet, kisoi dann bann rézo sosyal, kisoi dann bann mésaz désèrtin moun i anvoye, mi romark néna in bonpé d’moun i di zot i yèm z’ot péi. Pou in pé sé kan zot lé loin z’ot péi é k li mank azot-l’amour nostalzi. Pou d’ot sé kan i ariv lo péi in katastrof, si tèlman zot i pans ali pliské d’abitid - l’amour tristès. Pou d’ot ankor sé kan néna in n’afèr sansa in moun i mète lo péi anlèr-l’amour fyèrté. Final de kont, néna in bonpé manyèr yèm son péi.

Astèr mi poz amoin in késtyon an parmi d’ot : si ou i yèm out péi, kosa ou i vé pou li ? In répons sinp : ou i vé sak néna d’myé pou li é pou in répons konmsa néna in takonn solisyon. In pé i pé dir : mi vé in péi débarasé avèk la polisyon. In n’ot va di : in péi débarasé avèk la mizèr. Sansa in péi débarasé avèk la dominasyon néokolonyal… Mi vé in péi avèk in gayar l’avnir pou la jénès. Mi vé la pé sosyal san la dominasyon sosyal bann dominèr. Noré ankor in bonpé zafèr pou dir mé moin néna mon plas pou mon modékri é mi vé pa tro débordé.

Solman in pé i pé dir : mi yèm lo péi, mé mi détèst mon vi a moin dann lo péi é sa mi pans néna in bonpé d’moun i pé koz konmsa par raport z’ot mizèr, par raport z’ot mové kalité d’vi, par raport ankor sak i pé apèl lo mal-ètre, par raport sak zot i pé pran pou l’inkapasité fé kékshoz pou zot dann z’ot péi. In zour néna in ga la di amoin konmsa li sré kontan avèk in péi nora fine fé son révolisyon kiltirèl. In n’ot la di amoin mi èmré bien in péi i pé rann amoin fyèr d’moin épi fyèr d’li.

Mi ansouvien, in zour moin lété avèk in kamarad é kan dann in téat la omann ali si li sort La Rényon, li la réponn li sort Madégaskar é sanm pou moin son kor la shofé, la rouzi é la transpir dopi lo dèrnyé bout son pyé ziska son dèrnyé brinn shové. Nou la fé lo rès shomin inn avèk l’ot : moin téi oz pi rogard ali é li li té pi kapab rogard amoin.

Lé grav kant out péi i fé ont aou ziska in poin konmsa. Moin, moin lé fyèr avèk mon péi, mèm si moin néna roprosh pou fé ali-Non ! Pa pou fé ali, mé pou fé lo sistèm in pé la mète ali d’dan.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus